Nesigurna situacija ili ratni sukobi u zemlji podrijetla te nemogućnost pronalaska posla i prehranjivanja obitelji glavni su razlozi napuštanja vlastite zemlje, pokazalo je istraživanje Udruge Borders:none provedeno među migrantima tijekom travnja i svibnja u Zagrebu i Rijeci.
Ostali razlozi napuštanja domicilne sredine odnose se na strah od progona te druge razloge pod kojima su dvojica ispitanika naveli ranije sudjelovanje u vojsci zbog čega smatraju da su ugroženi u domicilnoj sredini.
Sve ispitane osobe, njih 54, su muškarci u dobi od 16 do 55 godina – 43 su državljana Afganistana, šest Pakistana, po dvojica su državljani Sirije i Turske, a jedan je državljanin Maroka.
90,7 posto ispitanika u Hrvatskoj su u trenutku ispitivanja boravili više od jednog dana, ali manje od tjedan dana. Njih 46 u RH je ušlo iz BiH, dok su trojica ispitanika ušla s područja Srbije, a jedna je osoba u RH ušla s područja Crne Gore. Četiri osobe koje su u RH ušle iz ostalih zemalja su stigle avionom u postupku deportacije – tri osobe deportirane su iz Francuske, a jedna iz Švicarske. Oni koji su u RH ušli iz susjednih zemalja to su u najvećem broju učinili pješice.
Na pitanje smatraju li da su im prilikom prelaska granice ili nakon ulaska u RH prekršena prava njih 50 posto odgovorilo je potvrdno, 44,4 posto ih ne smatra da su im prava prekršena, dok 5,6 posto ne zna. Među maloljetnim ispitanicima, njih 40 posto smatra da su im prava prekršena, a 60 posto smatra da nisu.
Strah od policije i deportacije
Među svim ispitanicima koji smatraju da su im prava prekršena najviše je pritužbi na policijsko oduzimanje osobnih stvari (novca, mobitela, hrane) te na odvođenje u zatvor/pritvor. Pojedini ispitanici koji smatraju da su im prekršena prava ističu problem uskraćivanja hrane tijekom boravka u zatvoru/pritvoru ili tijekom višesatnog zadržavanja u policijskom vozilu. Nadalje, neki od ispitanika navode probleme poput pushbacka, nasilja u obliku batina te prisilnog uzimanja otisaka prstiju.
Upravo zbog odnosa policije prema osobama u pokretu ispitanici, njih 46, navodi da se pri ulaska ili nakon ulaska u RH nisu obratili policiji zbog izbjegavanja davanja otisaka, straha od policije i deportacije.
Upitani jesu li dobili rješenje o povratku/rješenje o protjerivanju ispitanici su mahom odgovarali potvrdno, no kada su ispitivači zamolili da im pokažu dokument kojeg ispitanici drže rješenjem o povratku/protjerivanju uvjerili su se da nije riječ o rješenju o dragovoljnom napuštanju Hrvatske, već potvrdi kojom se izražava namjera za traženjem međunarodne zaštite u RH.
Ispitanicima nije objašnjeno što potpisuju niti im je ponuđen prijevod dokumenta, već su držani u uvjerenju da potpisuju rješenje o dragovoljnom napuštanju Hrvatske. Tek su u razgovoru s ispitivačima ispitanici shvatili što su potpisali, pokazuju, među ostalim, rezultati istraživanja.
Borders:none se bavi zagovaranjem prava izbjeglica i tražitelja azila, a istraživanje su proveli u sklopu projekta “Bolji sustav, bolje poštivanje ljudskih prava” koji financijski podupiru Island, Lihtenštajn i Norveška u okviru bespovratnih sredstava EGP-a kroz Fond za aktivno građanstvo Hrvatska. Rezultati će se, kako se navodi u priopćenju, koristiti u svrhu analize trenutnog stanja poštivanja prava na pristup međunarodnoj zaštiti nakon ulaska Hrvatske u Schengenski prostor.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!