Neven Vidaković: Hrvatska ekonomija izgleda fenomenalno, ali samo kada gledamo unatrag

Osvrnuo se i na kretanja na američkim burzama te pitanje postoji li opasnost od pucanja financijskog balona povezanog s umjetnom inteligencijom.

"Nitko tu ne lažira podatke"

Na pitanje o stvarnom stanju hrvatskog gospodarstva, u trenutku kada Vlada ističe pozitivne pokazatelje, a sindikatima poručuje da nema novca za njihove zahtjeve, Neven Vidaković kaže da odgovor ovisi o tome promatra li se prošlost ili budućnost.

"Ako zamrznemo današnju točku u vremenu i pogledamo unatrag, posljednjih pet godina hrvatska ekonomija je apsolutno fenomenalna. Nitko tu ne lažira podatke. Premijer je u pravu kada govori o tim pokazateljima", kazao je.

Podsjetio je na više od 20 uzastopnih tromjesečja gospodarskog rasta, rekordnu zaposlenost i nisku nezaposlenost te smanjenje udjela javnog duga u BDP-u.

"Država se značajno relativno razdužila. Omjer duga i BDP-a pao je ispod te magične granice od 60 posto. Nije izrazito nizak kao što je bio 2007. godine, kada je iznosio 38 posto, ali ekonomski rast je tu. Jedini nešto lošiji pokazatelj je povišena inflacija."

Međutim, smatra da se iza pozitivnih rezultata kriju ozbiljne strukturne slabosti.

"Kada pogledate unaprijed, onda se iza te lijepe slike vidi nešto poput trule voćke. Izvana je sve savršeno, ali iznutra je izjeda crv."

"Proračun se potpuno oteo kontroli"

Kao prvi problem ističe stanje državnih financija, odnosno razliku između prihoda i rashoda središnje države.

"Proračun se potpuno oteo kontroli. Pogledao sam dokument o rebalansu proračuna, koji ima više od 400 stranica. Ali sve je nevažno osim dvije stranice prije kraja", rekao je.

Tvrdi da se u sažetku proračuna navodi razlika između prihoda i rashoda od četiri milijarde eura, odnosno približno četiri posto BDP-a, nakon čega se pojavljuje stavka koja mijenja iskazani deficit.

"Odjednom imate jednu stavku u kojoj piše 'ostale prilagodbe'. To je 1,2 ili 1,3 posto BDP-a i onda se odjednom kaže da deficit nije četiri posto BDP-a, nego 2,8 posto."

Problematičnim smatra način na koji je ta prilagodba objašnjena.

"Kada pokušate pronaći metodologiju, dobijete objašnjenje da se primjenjuju različite metodologije. Uopće nema objašnjenja kako je nastala ta prilagodba. Prema javnosti nam trebaju četiri milijarde eura, a prema postotku deficit iznosi 2,8 posto BDP-a, odnosno 2,8 milijardi eura."

Vidaković kao dodatni znak slabljenja gospodarstva navodi pad zaposlenosti.

"Ekonomija je ove godine izgubila 30.000 radnih mjesta. Zaposlenost je pala u gotovo svim segmentima gospodarstva. To znači da je taj gospodarski rast sada potrošen. Više nemamo ekspanziju u kojoj je zaposlenih sve više."

Upozorava i na važnost kreditiranja u održavanju potrošnje i proračunskih prihoda.

"Ogroman dio gospodarskog rasta, potrošnje i državnih prihoda financiran je kreditima. Ako građani uzmu 2,5 milijardi eura kredita i taj novac potroše, PDV od te potrošnje odlazi u državnu blagajnu."

"Novac iz europskih fondova više neće imati isti učinak"

Jedan od ključnih problema, smatra Vidaković, jest slabljenje učinka europskih sredstava na hrvatsko gospodarstvo.

"Dobili smo Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji je imao ogroman iznos novca. Kada ga promatrate kao udio u BDP-u, iznosio je 25 posto BDP-a u godini kada je donesen. I toga više nema."

Prema njegovoj procjeni, budući neto priljev europskog novca bit će znatno manji.

"Prema ovom prijedlogu, a još treba vidjeti kako će završiti, trebali bismo neto dobivati oko milijardu eura godišnje. To je otprilike jedan posto BDP-a. Budući učinak europskog novca na gospodarstvo postaje trivijalan."

Smatra da je Hrvatska tijekom prethodnih godina propustila priliku iskoristiti europska sredstva za promjenu gospodarske strukture.

"Nacionalni plan oporavka i otpornosti bio je kamuflaža"

Na pitanje koje su reforme provedene zahvaljujući NPOO-u, osobito kada je riječ o zdravstvu i mirovinskom sustavu, Vidaković je odgovorio kritikom načina na koji je novac korišten.

"Hoćete da vam kažem da vas lažem pa da ostanemo prijatelji ili da kažem istinu pa da me više ne pozivate", našalio se.

Govoreći o zdravstvu, ustvrdio je da je problem lista čekanja moguće riješiti ulaganjem u opremu i povećanjem broja liječnika.

"Svaki ekonomski problem ima dvije komponente: kapital i rad. Zašto postoje liste čekanja u zdravstvu? Ili nemate dovoljno uređaja, odnosno kapitala, ili nemate dovoljno liječnika. I jedno i drugo može se popraviti u roku od tri do pet godina."

"Treba li Hrvatskoj više medicinskih uređaja? Kupite ih. Treba li više specijalizanata? Povećajte broj specijalizacija. Reforma zdravstva riješena", rekao je, pojednostavljujući problem.

Smatra da NPOO nije bio usmjeren na ulaganja koja bi dugoročno ojačala otpornost hrvatskog gospodarstva.

"Kada je došao taj novac, nismo uzeli nijednu konkretnu stvar iz otpornosti. Nije se ulagalo u poljoprivredu, stratešku industriju, širenje industrijske proizvodnje ni energetiku. To nikada nije bilo na stolu."

Izrazio je i sumnju u stvarnu svrhu europskog programa.

"Cijeli NPOO zapravo je napravljen kao kamuflaža. Kao kamuflaža da Europa nešto radi."

"Dobijemo europski novac, a onda ga vraćamo kupnjom Rafalea"

Vidaković je povezao priljev europskog novca s velikim hrvatskim nabavama iz inozemstva.

"Mi dobivamo deset milijardi eura, a onda slijedi ono što Amerikanci nazivaju kickback. Kupujemo Rafale od Francuza i odmah vraćamo novac."

Kritizirao je i izostanak ulaganja u domaću obrambenu industriju.

"Kako je moguće da govorimo o vojnoj samostalnosti, o tome da je rat i da se svi trebamo naoružavati, a da NPOO nije iskorišten ni za jednu tvornicu oružja?"

Osvrnuo se i na prodaju hrvatskog poduzeća DOK-ING.

"Kako je moguće da se DOK-ING proda strancima kao strateški značajno poduzeće u Hrvatskoj? Nitko ne postavlja pitanje zašto DOK-ING nije kupio te strance."

Smatra da je temeljni problem izostanak ulaganja u domaću proizvodnju i industrijsku otpornost.

"Gospodarski oporavak nije teško napraviti. Spustite kamatnu stopu i povećate državne investicije. Ali otpornost gospodarstva zahtijeva sektorsko restrukturiranje. To nikada nije bilo na dnevnom redu."

Kao pokazatelj neuspjeha takvog pristupa izdvojio je industrijsku proizvodnju.

"Cijela priča o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti pada na jednom statističkom podatku: indeksu industrijske proizvodnje, koji je posljednjih pet godina nepromijenjen", ustvrdio je.

"Mi izvozimo rad i proizvodnju, a uvozimo socijalnu pomoć"

Vidaković smatra da hrvatski gospodarski model previše ovisi o vanjskim financijskim priljevima.

"Mi izvozimo rad i proizvodnju jer velika strana poduzeća izvlače dividende. A uvozimo socijalnu pomoć, bilo kroz doznake Hrvata koji žive u inozemstvu, bilo kroz europske fondove."

Dodaje da je gospodarski rast doveo do povećanja BDP-a po stanovniku, što bi moglo utjecati na budući položaj Hrvatske u raspodjeli europskog novca.

"Dogodila se velika nesreća: ta je socijalna pomoć nekoga doista uspjela podići i nama je BDP po stanovniku narastao."

Prema njegovu mišljenju, bogatije članice Europske unije sve će teže opravdavati dosadašnju razinu transfera Hrvatskoj.

"Nijemci i Francuzi počet će postavljati pitanje zašto bi iz proračuna financirali Hrvatsku kada ona ima tako fantastičan gospodarski rast i može sve sama."

"Heroin iz EU fondova nestaje iz gospodarstva"

Vidaković je ovisnost Hrvatske o europskom novcu usporedio s ovisnošću o drogi.

"Odjednom taj heroin iz EU fondova nestane iz gospodarstva. Sljedeće godine imamo rupu od dvije milijarde eura u BDP-u i proračunu."

Na pitanje hoće li se hrvatsko gospodarstvo moći postupno prilagoditi smanjenju europskih sredstava, odgovorio je da se učinak može osjetiti vrlo brzo.

"Sredstva mogu presušiti doslovno preko noći."

Pritom naglašava da ne govori o potpunom prestanku isplata iz europskog proračuna.

"Premijer je rekao da postoje ljudi koji plaše narod da će sredstva iz EU nestati. Točno je da neće nestati. Sve zemlje uplaćuju u europski proračun i iz njega primaju sredstva. Mi ćemo i dalje dobivati novac, ali treba gledati razliku između onoga što uplatimo i onoga što dobijemo."

Prema njegovim riječima, upravo je neto priljev ključan.

"Ta razlika sada će se smanjiti s 3,5 milijardi na milijardu eura. To je prostor koji morate nekako popuniti."

Upozorio je da se pri usporedbi prethodnih i budućih europskih proračuna često zanemaruje NPOO, koji je bio zaseban izvor financiranja.

"Reći će se da ćemo prema novom europskom proračunu dobiti više nego prošli put, sa 14 na predloženih 16 milijardi eura. Ali što je s deset milijardi iz NPOO-a? To nije bilo u istom proračunu pa se ne uključuje u usporedbu."

"Hrvatska je najkonkurentnija u Europi u uvozu smeća"

Govoreći o strukturi hrvatskog gospodarstva, Vidaković je posebno kritizirao uvoz otpada.

"Stalno govorimo da moramo povećati konkurentnost. Pa razvili smo granu u kojoj smo najkonkurentniji u Europi. To je uvoz smeća", rekao je ironično.

Pozvao se na ranije izjave ministrice Marije Vučković o mogućnostima zbrinjavanja otpada.

"Ministrica Vučković rekla je da je tražila tko taj otpad može zbrinuti i da joj je rečeno kako to nitko u Europi ne može. Zamislite, nitko u Europi ne može napraviti ono što smo mi napravili – uvesti otpad."

Smatra da je riječ o simbolu pogrešnih gospodarskih prioriteta.

"Odlučili smo da ne trebamo biti konkurentni u poljoprivredi, industrijskoj proizvodnji ni znanju. Jer da smo konkurentni u znanju, valjda bismo imali dovoljno liječnika da nemamo liste čekanja."

"I sada smo otkrili nišu u kojoj smo konkurentni: uvoz smeća. U čemu je onda točno problem s ovom ekonomijom", upitao je.