Vidaković: Ono što je Žigman rekao je točno. Ne možete voditi ekonomiju kao Boris Vujčić

Europska središnja banka najavila je podizanje kamatnih stopa, a ovako je tu najavu u našem studiju komentirao ekonomski stručnjak Neven Vidaković:

"To treba sagledati u kontekstu. Dogodio se inflatorni šok, već smo u strukturnoj inflaciji nekoliko godina. ESB je dopustila da inflacija raste 14 mjeseci zaredom, nije reagirala, jer Christine Lagarde nije htjela podići kamatne stope prije francuskih izbora. Sada, da bi svima pokazala da nešto kontrolira, je odlučila podići kamatne stope."

Pogreška iz nekoliko razloga

Kaže da je ta odluka pogrešna, a ovako argumentira zašto:

"To je pogrešno iz nekoliko razloga. Prvi razlog: kada cijena nečega što morate upotrebljavati, poput benzina, to je samo po sebi antiinflatorno; ako imate 1000 eura koje trošite i morate trošiti 50 litara benzina, kada to košta 50 eura, potrošite 50 eura, kada košta 100 eura, vi automatski potrošite 50 eura, a ne trošite na nešto drugo.

Drugo, kamatne stope na državne obveznice sve su već narasle, što znači da su banke prilagodile svoju kamatnu stopu. Ako npr. Njemačka želi kredit na 10 godina i dobije kamatu 2,5 posto, onda neko odlično poduzeće u Njemačkoj može dobiti za 2,6 ili 2,7. Kada Njemačka dobije po 3 posto, onda ovo poduzeće ide na 3,1 ili 3,2.

"Treće, imate količinu novca u ekonomiji koja može nešto kupiti. Kada inflacija raste, ukupna količina novca u ekonomiji realno padne; dakle, ta količina novca može kupiti sve manje. Sve to je već antiinflatorno i već se događa. Dakle, centralna banka (ESB), sada kada je digla kamatne stope, zapravo nije imala utjecaj na kamatnu stopu nego je rekla bankama da vjeruje kako je ovaj inflatorni šok puno veći, opasniji i dublji nego što je."

Krivi signal bankama

Vidaković tvrdi da takva odluka šalje potpuno krivi signal bankama.

"To znači da će banke to protumačiti na ovaj način: 'Mi smo dosad nastavili s istom količinom kreditiranja, ali po većoj kamatnoj stopi. Sada se moramo zatvoriti i smanjiti količinu kreditiranja.' To znači da je ovo primarno usmjereno na banke, koje će ovo protumačiti kao kristalno jasan znak da moraju zaustaviti kreditiranje."

"A što je kreditiranje? To je izrazito dug, spor proces. Netko ima stambeni kredit na 30 godina, u međuvremenu se može triput rastat i oženiti. I kada na takav način kažete bankama da ne kreditiraju, one prestanu kreditirati. Prva stvar koju banke vole srezati je bilo kakvo kreditiranje za istraživanje i razvoj. U ovom trenutku, kada su izlaz iz strukturne inflacije za Europu istraživanje, razvoj i nove tehnologije, centralna banka je kristalno jasno rekla: baš to nemojte kreditirati, morate općenito zaustaviti kreditiranje. Banke će to tako i interpretirati."

Drugim riječima, kaže Vidaković, riječ je samo o nastavku pogrešne monetarne politike koja se provodi godinama.

"I sada ćete imati u sljedeće dvije godine zaustavljanje kreditiranja u Europi i svi će se čuditi u čemu je problem. Dakle, ova odluka je pogrešna na nekoliko razina. Daljnje dizanje kamatnih stopa imalo bi još više negativnih učinaka. A najveći problem je što su digli kamatne stope, a sljedeći tjedan je završio rat i cijene nafte su pale. Svi uzroci već su se donekle počeli stabilizirati. Ovo je nastavak kontinuirano pogrešne monetarne politike."

Pa ipak, ne smatra da će taj potez utjecati na razinu inflacije u Hrvatskoj.

"Kakav će utjecaj podizanje kamatnih stopa imati na hrvatsku inflaciju? Nikakav. Mi nemamo inflaciju koja se može riješiti monetarnom politikom. Da imamo, onda to ne bi bio problem, ESB provodi iznimno restriktivnu monetarnu politiku zadnje tri godine, bilancu je smanjio gotovo 40 posto. Sav novac koji je upumpan tijekom korone je praktički isisan van."

"Standardne gluposti"

"Imate one standardne gluposti u koje su vam klaunovi uvjeravali: da bi mala, otvorena ekonomija imala nisku inflaciju mora imati stabilan tečaj. Mi imamo fiksni tečaj, super. Ne može biti fiksniji od iste valute. Ali pogledajte male zemlje, koje su geografski izoliranije od nas, npr. Litva, Latvija, Estonija, oni imaju manju inflaciju od nas", dodao je, pa usporedio Hrvatsku s još jednom državom koja ima nižu stopu inflacije.

"Kada pogledate zemlje poput Švicarske, koje zbog lokacije nemaju mogućnosti prometa, poljoprivrede kao mi, i oni imaju manju inflaciju od nas. Kako to da mi imamo fiksni tečaj, a opet među najvećim inflacijama?"

Međutim, Vidaković se slaže s izjavom Ante Žigmana o tome da HNB ne može sam riješiti problem inflacije.

"To što je Žigman rekao je apsolutno točno. To sam ja rekao u ovoj fotelji prije dvije ili tri godine. Vi ne možete voditi ekonomiju na način na koji je to radio Boris Vujčić, da povremeno navrati na posao. Morate imati koordinaciju monetarne i fiskalne politike. Svi kažu da Andrej Plenković digao plaće i sada je to uzrokovalo inflaciju. To ne bi bio problem da je HNB donio mjere da značajno smanji kreditiranje građana. Tada biste imali rast plaća, smanjenje kreditiranja i smanjenje pritisaka. Ali mi tu koordinaciju nikada nismo imali. Možda je ovo početak drugačijeg načina vođenja monetarne politike."

Osvrnuo se i na najave o "hlađenju gospodarstva". Tvrdi da je to samo termin koji se baca uokolo, ali koji ne znači gotovo ništa.

"To vam je jedna od standardnih gluposti. Mi svakih par godina imamo neke riječi. Za vrijeme Jadranke Kosor bile su palijativne mjere, pa konkurentnost, klasteri. To je fraza koju netko kaže, pa se svi ostali zalijepe i ponavljaju. Hlađenje ekonomije jednostavno znači da, ako iz nekog razloga imate izrazito veliki ekonomski rast, u jednom trenutku izvor tog rasta nestane i rast se vrati na dugoročni, prirodni rast."

"SAD recimo, i velike razvijene zemlje, bi trebale normalno rasti otprilike 2 posto godišnje. Ako uzmete razdoblje od 5-7 godina kada nemate recesiju, kada nemate agresivnu fiskalnu i monetarnu politiku, vas tehnološki napredak vuče 2 posto naprijed. Ako imate tehnološki napredak kao danas ili u 90., to će biti veće. To je povratak dugoročnom trendu, nije otkrivanje tople vode. Mi smo iscrpili naše izvore rasta, a to su u zadnjih par godina bili: fiskalna ekspanzija financirana iz EU fondova i povratak turizma."

"Ostao sam frapiran"

Najavio je povratak na nisku stopu rasta ekonomije u Hrvatskoj.

"Sada smo po svemu iscrpili turizam, Nacionalni plan oporavka i otpornosti završava ove godine. Sljedeće godine, mi nemamo mehanizme da bismo ostvarili 3 ili 4 posto ekonomskog rasta. Preostaje nam ovih standardnih 1 ili 2 posto rasta, uz pretpostavku da nema nekakvih egzogenih šokova, dakle: ništa posebno."

Ali Vidaković u najvjerojatnijem novom guverneru HNB-a vidi i nadu za budućnost hrvatske ekonomije.

"Žigman je izrekao jednu rečenicu za koju moram reći da me šokirala. Rekao je da treba kreditirati proizvodnju, a ne potrošnju. Ostao sam frapiran. Nakon 20 godina zla koje su Vujčić i Željko Rohatinski nanosili hrvatskoj ekonomiji, jer to se ne može drugačije opisati, pojavio se čovjek koji je rekao da planira voditi monetarno-kreditnu politiku. Nikad nisam čuo guvernera da na taj način govori o sektorskoj strukturi kreditiranja. To znači da bi Žigman mogao udariti potpuno drugačiji ton", kaže Neven Vidaković.