Novi dokazi arheologa: Ljudi su se nakon razorne erupcije vratili živjeti u ruševine Pompeja

Arheolozi vjeruju da su se neki preživjeli, koji nisu mogli priuštiti novi početak na drugom mjestu, vratili na to područje i da su im se možda pridružili i drugi ljudi u potrazi za mjestom za život.

Pompeji su prije erupcije Vezuva 79. godine nove ere bile dom za više od 20.000 ljudi. Grad je tad zatrpan – i konzerviran – pod slojem vulkanskog pepela, sve do njegova ponovnog otkrića u 16. stoljeću.

I ranije je bilo nagađanja da su se preživjeli vratili u ruševine, a arheolozi na nalazištu su u srijedu u priopćenju naveli da se ta teorija sada čini potvrđenom novim istraživanjima.

"Zahvaljujući novim iskopavanjima, slika je sad jasnija: Pompeji nakon 79. godine ponovno se pojavljuju, ne kao grad, već kao nesigurna i siva aglomeracija, neka vrsta kampa, favele među još uvijek prepoznatljivim ruševinama Pompeja kakvi su nekoć bili", rekao je ravnatelj nalazišta Gabriel Zuchtriegel.

Arheolozi tvrde da je ovo neformalno naselje opstalo sve do 5. stoljeća.

Dokazi sugeriraju da su ljudi živjeli bez infrastrukture i usluga tipičnih za rimski grad, i da su ruševine pružale priliku za pronalaženje vrijednih predmeta, navode istraživači.

Smatra se da su ljudi živjeli na gornjim katovima kuća iznad pepela, dok su donji katovi pretvarani u podrume.

Uništenje grada je "monopoliziralo sjećanje", rekao je Zuchtriegel, i u žurbi da se stigne do dobro očuvanih artefakata Pompeja, "blijedi tragovi ponovne naseljenosti su doslovno uklonjeni i često pometeni bez ikakve dokumentacije".

Danas je ovo nalazište svjetski poznata turistička atrakcija i pruža uvid u život starih Rimljana.