Rektor zagrebačkog sveučililšta Stjepan Lakušić bio je gost Točke na tjedan.
“Kad dođete u veliki sustav, prvo morate vidjeti stanje funkcioniranja do sad, a onda kako ga i unaprijediti. Ono što je u našem programu važno je obnova svih zdgrada oštećenih u potresu i strategija razvoja kampusa Borongaja. Jako je važan gospodarski savjet Sveučilišta u Zagrebu te briga o studentima i pokretanje psihološke pomoći i izgradnja studentskih domova”, rekao je rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić.
Navodi kako je važno pronaći i adekvatni zamjenski prostor nakon što krene obnova sveučilišta.
“U svim smo tim poljima dobro krenuli i napravili dobar pomak. Trenutno imamo 43 zgrade koje su u fazi obnove, a uključena su 23 falulteta. Puno je fakulteta već ušlo u obnovu, dok su ostali u završnim fazama prikupljanja dokumentacije za to. Ono što nam je oklakšalo završne mjesece je Novi zakon o obnovi i na taj način se ubrzao sam postupak. To je ključno istaknuti u suradnji s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Također imamo i kvalitetne odnose s Gradom Zagrebom jer neki falulteti dijele prostor sa srednjim školama. 25 posto fakulteta trebalo bi završiti obnovu do kraja godine”, rekao je.
Lakušić navodi kako je u statutu Sveučilišta najvažnije definirati autonomiju sveučilišta.
“Kad govorimo o autonomiji, tu posvećejujemo veliku pažnju. Od 35 članica mi smo na zadnjem mjestu autonomije sveučilišta. Zato smo htjeli u našem statutu definirati na koji način promišljamo što je autonomija i na koji način trebamo djelovati. Mi želimo da svi zajedno unutar sveučilišta skrbimo o njemu. Za sve na sveučilištu trebaju vrijediti jednaki uvjeti. Sveučilište u Zagrebu ima 34 dekana, 34 sastavnice i 34 pregovora. Možda se veliki fakulteti mogu snaći u pregovorima, ali mali fakulteti žele pomoć rektora jer bi na taj način bili snažniji i jači. Neće rektor odmoći nekom u pegovorima nego pomoći, a što se tiče kontroliranja, što bi rektor kontrolirao, mogao bi smao unaprijediti. Ukoliko akademnska zajednica ne smije govoriti, onda je sve poremećeno”, kazao je.
Lakušić također kaže kako je jedan od prvih koraka usklađivanje svih statuta.
“Kad Sveučilište donese krovni dokument, onda se statuti moraju uskladiti. Malo po malo usvajamo sve što je zakon definirao. Želimo pomoći kako bi svi unutar sustava mogli raditi, a studenti dobili vrhunsko studiranje. Trenutno imam 8 prorektora i oni na sjednicima senata imaju pravo glasova, zajamčeni glasovi nisu osigurani jer ne možete prodati neku točku koja nije inovativna i razvojna. Sveučilište u Zagrebu čini 50 posto obrazovanja u Hrvatskoj. Ne možemo se s takvim sveučilišštem ponašati kao da je mala barka na valovima, to je ozbiljan brod koji plovi”.
Lakušić navodi kako je teško kad netko govori o problemima, a nikad nije radio na Sveučilištu.
“Kad govorimo o dekanici PBF-a u mojoj je odluci bilo nekoliko koraka. Kad sam postavio pitanje koliko je članova vijeća, ni to nije bilo usklađeno. Taj sam slučaj proslijedio statutu Sveučilišta, a moj je prijedlog bio da se stavi mirovanje na 60 dana kako bi se smirilo stanje. Da se održala sjednica za smjenu dekanice, nju bi netko kasnije mogao osporavati. Sve je to ispalo nespretno. Šezdeset dana nije ni kratak ni dug period, točno onoliko koliko treba da da se smire. Po novom zakonu, rektor ne sudjeluje u izboru dekana”, rekao je Lakušić pa je dodao: “Ja sam bio dekan, ja nikad nijedan račun nisam platio dekanskom karticom, a ni sada kao rektor. Došao sam na funkciju kako bih unaprijedio sustav”.
Osvrnuo se i na slučaj dekanice Hrvatskih studija Vlatke Vukelić.
“U prosincu je Senat prihvatio njezin program, zatim su imali fakultetsko vijeće gdje je ona izabrana, da bi se nakon toga u medijima pojavio velik broj napisa da je ona u svojim znanstvenim aktivnostima imala stavove vezane za prošlost. Zatim sam pozvao obnašatelja dužnosti fakulteta i kolegicu na razgovor. Rekao sam da je bitno kako bismo mogli krenuti dalje da mi pripremi očitovanje o navedenim zapisima. To sam dobio prošli tjedan, no nisam ga još stigao proučiti. Nakon što se prouči cijeli dokument mora se donijeti odluka ide li točka na Senat. Zatim će članovi Senata odlučiti zaslužuje li ona da ju Senat prihvati ili ne. Mi sad imamo obnašatelja dužnosti koji ima svoj rok, a nakon što se sagledaju svi dokumenti vidjet ćemo što ćemo. Ne treba žuriti, to je fakultet koji je u 3 ili 4 godine imao 3 dekana. Tolike izmjene nemaju fakulteti u 20 godina”, zaključio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!