Nakon što je inauguriran za novog rektora zagrebačkog sveučilišta, gost Intervjua tjedna je Stjepan Lakušić. Za TNT otkriva protiv čega će se boriti u novom Zakonu o visokom obrazovanju.
“Treba nam uvođenje cjelovitog sustava upravljanja poslovnim procesima Sveučilišta u Zagrebu, obnova zgrada u potresu, briga o studentima i njihovim smještajnim kapacitetima. Ono što je važno je povećanje broja programa na engleskom jeziku kako bi se povećala konkurentnost”, rekao je.
VEZANE VIJESTI
Kako navodi, na sveučilištu vlada tromi sustav na kojem se treba raditi. “Da bi se tako nešto moderniziralo, neke se službe moraju preorganizirati kako bi to sveučilište bilo agilnije. U prvoj godini mandata želim pokrenuti obnovu svih zgrada. Imamo 19 potpisanih ugovora, od kojih je 11 u završnoj fazi biranja izvođača. Bitno je pokrenuti taj proces i izvući što više sredstava iz fonda solidarnosti. moramo napraviti i gospodarski savjet, donijeti poslovnik o radu senata, da se osvježe sva važna tijela sa sveučilišta”, rekao je.
“Što se tiče ranga Sveučilišta u Zagrebu, oformljen je zaseban resor međunarodne suradnje, kako bi se brinulo o poziciji sveučilišta u tom dijelu. Na neke stvari poput sredstava iz proračuna ne možemo utjecati, ali možemo utjecati na sredstva iz međunarodne suradnje, suradnje s gospodarstvom i slično. Postoje elementi kojima se može brinuti o rangiranju. Moramo ih točno definirati”, rekao je.
Kaže da je upozoravao na greške u javnoj nabavi pri kreaciji Zakona o obnovi. “Nama vremenski treba puno više da se nešto napravi nego što bi trebalo. Mi smo u sustavu javnog poziva uveli i drugo provedbeno tijelo. Imamo dio izbora javnih nabava za projektante, a u tom procesu često imamo žalbe. Nama je vrijeme najbitnije, bez obzira na to kakva se odluka donese. Traže se zamjenski prostori, a da bi se oni ugovorili morate dobiti suglasnost ministarstva graditeljstva. To su ograničavajući elementi koji nas usporavaju”, rekao je.
“Ako dovoljno glasno ne ukazujemo na to, neke stvari se ne prepoznaju. Mogli smo stvoriti i zalihu ključnih materijala, pa možda cijena ne bi bila toliko važna pri ugovaranju. Akademska zajednica mora ukazivati na takve probleme kako bi se riješili. Neki materijali i dalje su skupi, najviše oni koje Hrvatska ne proizvodi. Mi u ove dvije godine nismo pokrenuli niti proizvodnju onoga što nam je važno. Imamo i obnovu na Banovini. Sisak je, primjerice, grad industrije i čelika, a tamo se mogla pokrenuti proizvodnja materijala. Uvijek kaskamo s tim stvarima”, rekao je.
Kako navodi, iz fonda solidarnosti mora se povući minimalno milijardu kuna. “To bi bio uspjeh. Ako to ne učinimo, nećemo dobiti niti 600 milijuna”, rekao je.
Komentirao je izjavu Blaženke Divjak, koja je rekla kako očekuje da Lakušić povuče tužbu koju je protiv nje pokrenuo njegov prethodnik.
“Mislim da na to moramo gledati drugačije. Znam o čemu je riječ i znam da je većina tih sredstava vezano uz aktivnosti zaštite nekretnina sveučilišta. Ovaj slučaj nije nastao preko noći, a to se tako niti ne rješava. Nisu niti te tužbe nastale preko noći. Angažirao sam odvjetnike da predstave sve predmete koji su aktivni predstave. Ima tu puno privatnih tužbi, ne samo vezanih uz sveučilište. Treba to sagledati i onda donositi nekakve odluke. Nakon analize cjelovite priče donijet će se odluka.”, rekao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!