O sve češćim ulovima atlantskog lososa i kalifornijske pastrve Tea Blažević razgovarala je s glavnom čovjekom za ribarstvo u Hrvatskoj, Antom Mišurom.
Mišura je objasnio tko stoji iza uzgoja lososa i pastrvi u Jadranu: “Iza toga imamo firmu Adriatic d.o.o koja ima koncesiju i dozvolu za uzgoj lososa i to je dobiveno na temelju savjetodavnog odbora koji je bio sastavljen od znanstvenika, stručnjaka, uzgajivača, koji su donijeli odluku da se to odobrava. Imamo te dvije lokacije, jednu na kopnu na kojem trenutačno nema uzgoja, a je li održivo, održivo je ako će se poštivati svi uvjeti koji su zadani.”
“Imamo dojave za 162”
Vrste su pobjegle iz uzgajališta, ribari ih sad love diljem Jadrana, o tome jesu li prebjezi prijavljeni kao i je li Ministarstvo poljoprivrede napravilo nadzor, ravnatelj Uprave za ribarstvo rekao je sljedeće: “Imali smo dojavu da je bilo bijega i također izašla je ribarska inspekcija, pobjeglo je oko 300 jedinki, dosad imamo dojave za 162. Inspekcija je utvrdila da postoje svi propisani protokoli koje ima ta tvrtka i koji se koriste. Do bijega je došlo u olujnom nevremenu, došlo je pucanja mreže, s tim da je mreža prema inspekcijskom nalazu sanirana. U uzgoju je važno poštivati sve protokole da ne dođe do bijega nijedne vrste, to su vrste koje se hrane s peletiranom hranom. Zato je važno u budućnosti koristiti nove tehnologije, sustave monitoringa.”
Zabrinutost?
Mišura je potvrdio da nastavljamo s ovom praksom i komentirao ima li razloga za zabrinutost u vidu ugroze za naše domaće vrste: “Imamo našu inspekciju, i inspekciju Ministarstva mora i zaštite okoliša, veterinarsku inspekcija, svaka pošiljka koja stiže mora se prijaviti veterinarskoj inspekciji i Upravi ribarstva da se iskontrolira jer to moraju biti ili sterilne jedinke ili ženke”
Oko potencijalne ugroze po naše domaće vrste, Mišura je istaknuo da su stajališta različita: “Neki kažu da mogu, neki kažu da ne mogu, mislim da su puno veći problem invazivne vrste koje dolaze kao divlja populacija, riba vav, plavi rak, te su vrste van kontrole i šire se u našem moru. U budućnosti ćemo morati iskorištavati te vrste kao što je plavi rak koji se može gospodarski koristiti, strijelka se jako raširila, to je naša domaća vrsta, širi se zbog klimatskih promjena.”
Porast tune
Komentirao je porast tune. “Prije 10 godina je tuna bila na rubu izumiranja, razmišljalo se da se tunu stavi na listu ugroženih vrsti, nakon čega se proveo plan oporavka, koji je bio jako strog gdje su smanjenja bila, 3-4 puta se smanjila kvota, i s jako strogim mjerama kontrole došlo je do oporavka stoka tune koji je sad u jako dobrom stanju i ona je pod zaštitom Međunarodne organizacije za zaštitu atlantske tune.” istaknuo je Mišura.
Analizirao je Mišura stanje u ribarstvu: “Stokovi su bili u jako lošem stanju na Mediteranu, pojedini stokovi su bili bolji na istočnoj obali. Iskrcaj je smanjen svake godine, ali to je posljedica drugih mjera za malu plavu ribu gdje smo imali smanjenja oko 10 posto. Prošla godine je bila najteža jer se ulov srdele prepolovio, tako da je 20 posto bio manji iskrcaj ribe, pritom je ulov inćuna bio stabilan. Ali moram reći da imamo povećanje cijene na našem tržištu domaće ribe.”
Hoće li naša domaća riba uskoro postati luksuz kao i hoćemo li morati jesti jeftinu ribu iz uvoza, Mišura je rekao: “Oborita riba ide u restorane ima veliku cijenu, mala plava riba je najzdravija i ona će uvijek biti pristupačna, ima je dovoljno, može se zadovoljiti tržište”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!