Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić gostovao je u N1 Studiju uživo u kojem je komentirao energetsku krizu te probleme s plinom i naftom koji nas očekuju ove zime.
“S jedne bih strane rekao da je cijena nafte bolja nego cijena plina. Imam osjećaj da je Vlada slušala male ditributere goriva i da su na njihov prijedlog odlučili da neće intervenirati. Oni mogu izdržati jedno vrijeme s nekim gubicima, no da bi nastavili sa svojim poslovanjem moralo je doći do ove situacije u kojoj se više neće intervenirati u cijene naftnih derivata i konačne cijene benzina i dizela”, rekao je.
Navodi kako to pak spriječava neke nove investitore i konkurenciju jer se boje ulaziti na takva tržišta.
“Činjenica je da je ovo neki put koji je dobar jer pretpostavljam da bi ta cijena bila nešto veća nego što je današnja”, rekao je te dodao: “Svaki poduzetnik može raditi neko određeno razdoblje i s gubicima pa se pokriti zaradom koju je ostvario, ali tu je na donositelju odluke da prati daljnju situaciju.”
S jedne strane kad ograničite cijenu, kaže, onda je cijena za sve jednaka i veća je konkurencija, ali to dovodi do nestašice na tržištu.
“U tom slučaju Europska komisija bi trebala nabaviti određenu količinu plina možda po većim cijenama i subvencionirati tu dodatnu količinu te ju ponuditi na tržištu. Opet bi bio svakodnevni nadzor onoga što se događa na tržištu. U slučaju kad imamo više desetaka država koje bi trebale napraviti konzensus oko nečega, teško se usuglasiti”, rekao je.
Međutim, u ovom slučaju i kad nije ograničena cijena na veleprodajnom tržištu, kaže, imate intervencije država članica pa tako i Njemačke koja se protivi tome.
“Moramo pronaći alternativu”
Navodi kako je i Hrvatska donijela odluku o ograničenju cijena u kućanstvima, ali i kod dobavljača.
“Opet ima situaciju u kojoj država potpomaže i kućanstva i poduzetnike. Subvencije su potrebne, pogotovo kod ograničenja”, rekao je.
Smatra kako je potrebno znati da će poduzetnik svakako nastojati nove cijene energenata prebaciti na cijene proizvoda.
“Naravno da im to stvara troškove i da im to donosi situaciju manje prodaje njihovih proizvoda. Rizici su sve veći zbog svakodnevne promjene i oni nastoje dići što veće cijene kako bi akumulirali ta sredstva ili da bi izbjegli rizike eventualnih gubitaka kod sljedećih porasta”, kaže.
Ako postoji nestašica na tržištu, kaže, dolazi do visokih cijena, a poduzetnici će se prebaciti na drugu vrstu energenta.
VEZANA VIJEST
“To je i dovelo do 10 posto manje potrošnje plina u EU-u. Tridesetak milijardi kubika plina je manje potrošeno u ovoj godini nego u prethodnoj godini jer su se svi ili prebacili na druge energente ili su smanjili potrošnju”, kaže.
Navodi kako su cijene plina danas niže iz nekoliko razloga. Skladišta su daleko punija nego prijašnjih godina, cijene su manje, a tome prethodi trenutno toplo vrijeme.
“Ako gledamo na mjesečnoj osnovi, onda su te cijene značajno više. To je iz razloga što je poduzetnicima i opskrbljivačima teško riješiti dugoročne ugovore po znatno nižim cijenama. Toplije vrijeme je utjecalo da se danas stvorio višak plina na tržištu, ali dugoročno se ta situacija s plinom neće riješiti ako ne pronađemo alternativu za proizvodnju električne energije. S druge strane, ako se situacija u Ukrajini ne smiri i ne završi ili ako se ne izrade dodatni kapaciteti za LNG ili ako bi došlo do pada proizvodnje onda bi značajno pala i cijena tog plina”, objasnio je Pudić.
Kaže kako se 22 posto struje u EU-u proizvodi iz plina, a i dalje je prisutna značajno veća proizvodnja iz ugljena.
“Ako pogledamo američko tržište, značajno je porasla potrošnja električne energije nastale iz plina, a ne ugljena i zato su i imali značajno smanjenje emisije CO2. Nekad je i Europa činila 11 posto globalnih emisija CO2, a danas ona iznosi oko 8 posto. Smanjenje tih emisija mora doći na globalnoj razini”, kaže.
“Zbog mjera štednje došlo je do pada potrošnje plina”
Smatra da je zbog mjera štednje došlo do pada potrošnje plina.
“Ako pogledamo preporuke unutar Europe one ne smiju ugroziti ili smanjiti komociju i stanovništva i poslovnih objekata. Mislim da je cijena energije s obzirom da se uvozi uvijek bila preniska, treba uvesti neke fiskalne naknade, a iz tog prihoda pomoći nekome tko si tu energiju ne može priuštiti”, naveo je te dodao: “Hrvatska ima zaista dobru situaciju što se tiče proizvodnje koja raste u ovim trenucima. Što se tiče infrastrukture od izgrađenosti LNG-a mi smo u puno povoljnijoj situaciji nego smo bili prije, i od Mađarske i Austrije koje nisu bile u ratu”.
Navodi kako smo uvijek bili na kraju hranidbenog lanca, a sad smo u situaciji da mi plin prihvaćamo s globalnog tržišta te naplaćujemo tu naknadu.
“Ukoliko smo spremni platiti više nego drugi, plin proizveden u Hrvatskoj će ostati u Hrvatskoj, dok u slučaju nestašice plina mi možemo zabraniti da se plin izvozi”, rekao je.
Kaže kako smatra da će ova zima u energetskom smislu proći bezbolno, količina plina će biti. Navodi i kako su se cijene već korigirale i postale stabilne.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!