Tonino Picula, dugogodišnji SDP-ov europarlamentarac i kandidat za još jedan mandat u Europskom parlamentu, govorio je za Večernji o rezultatima parlamentarnih izbora te o nadolazećim europskim izborima. Otkrio je zašto je pristao biti posljednji na listi SDP-a na aktualnim izborima za Europski parlament te što očekuje da će time postići.
“Ja sam navikao biti na različitim pozicijama. Dva puta sam nosio listu, jednom sam bio peti, a evo sada sam i posljednji. Konačan raspored, rezultat svake liste, ipak određuju građani. Ako ti rezultati budu reflektirali kvalitetu mog rada i mojih kolega, mislim da nemam razloga strahovati. Očekujem da ću dobiti dovoljnu potporu građana da još jednom osvojim mandat u EP-u. Zašto sam na posljednjem mjestu? Odnosi unutar stranke često određuju izbor i raspored kandidata na listi. Ja sam dobio ponudu da budem četvrti na listi. Meni se učinilo da to nije mjesto koje reflektira sve što sam radio u proteklih pet godina. Onda sam predsjedniku stranke predložio da bih više volio testirati svoj učinak i rezultat s posljednjeg mjesta” kazao je Picula Večernjem pa odgovorio na pitanje je li bilo tenzija unutar stranke pri sastavljanju izbornih lista.
“Moj razgovor s predsjednikom stranke oko te teme trajao je šest, sedam minuta. Ja sam iznio svoje razloga, on svoje. Vrlo brzo smo našli zajednički jezik oko moga mjesta na listi za EP. Jednako tako sam mu kazao da ne želim biti na listi za Hrvatski sabor. Smatram da to ne bi bilo u redu jer nisam imao ambiciju konzumirati taj mandat u Saboru. Ostao sam dosljedan svojoj ranijoj odluci.”
Jesu li drugi SDP-ovi europarlamentarci, koji su pristali da budu i na izbornim listama za Sabor (iako nemaju namjeru sjediti u Saboru), ispali nedosljedni? “Svatko ima svoje razloge zašto je pristao, odnosno zašto nije. Nastojao sam svoju poziciju dobro obrazložiti. Zašto su drugi kolege postupili drugačije, meni je to doista teško procijeniti. Ne ulazim u njihove motive. Nemam razloga sumnjati. Željeli su možda na taj način pomoći stranci, biti prisutni birajući pozicije na listama za Hrvatski sabor. Ja se s time nisam složio”, odgovorio je.
Andrej Plenković želi biti premijer i u trećem mandatu, pokušava sastaviti novu Vladu, a istovremeno je nositelj liste HDZ-a. “On pamti, pogotovo 2019. godinu, i mislim da je ovaj put odabrao drugu koncepciju slaganja te liste jer ne želi da mu se ponovno dogodi crni labud. Zapravo je 2019. mislio da je dovoljna snaga brenda HDZ-a da lako dobije te izbore, a to se nije dogodilo. Na čelnim pozicijama su tada bili javnosti manje poznati ili sasvim nepoznati ljudi. Ovaj put se opredijelio da lista bude što jača. Drugi njegov motiv je, svakako, želio bi biti u bubnju nakon europskih izbora, kada se bude odlučivalo o nekim top pozicijama. Vjerujem da on ima barem dvostruki motiv.”
Kad SDP zbroji rezultat čitave avanture s guranjem predsjednika Republike Zorana Milanovića u neustavnu poziciju kandidata za novog premijera uime koalicije Rijeke pravde, kakva će biti konačna bilanca? Što se treba dogoditi u SDP-u nakon što se shvati da su Rijeke pravde presušile? “Mora se dogoditi jedno ozbiljno preispitivanje unutar stranke. Mislim da su parlamentarni izbori za svaku političku stranku krucijalno važni. Na tim izborima se testira strategija, taktika stranke, ukupna politička ponuda i reakcija građana na tu ponudu. Mislim da će se SDP morati suočiti s tim rezultatom i sa svim onim što je dovelo do baš takvog rezultata. Netko je dobro jednom rekao da je SDP, kao politička formacija, poprilično žilav i nepoderiv. To je točno. Volio bih da rezultati analize unutar stranke budu u korist SDP-a. Ne možemo govoriti apstraktno samo o stranci kao takvoj, nego o pojedincima koji su s odgovarajućih pozicija utjecali ili nisu utjecali na te odluke. I tada će naši članovi imati prilike kazati što misle. Ja se ne bojim za SDP u budućnosti. Ne bojim se zato što je SDP stranka koja je u zadnjih 34 godine dobro položila neke ključne političke ispite pred hrvatskim građanima. Ja sam gotovo pa uvjeren da ćemo poštovati tu političku baštinu. I da ćemo prije svega znati iskomunicirati problem s nama samima, unutar stranke, i da će ona dobiti priliku da se suoči s posljedicama ovoga” kaže Picula.
“Ovo će sada biti vrlo zanimljiva vlada koja će, po mom mišljenju, opoziciju vrlo brzo suočiti sa zadatkom da radi pritisak na nju. Mislim da će za oporbu biti dosta posla, a nadam se da će oporbene stavove u korist građana uspjeti artikulirati SDP. Ali, da bi to mogao, mora proći kroz ozbiljnu analizu ovoga što je napravljeno”, dodaje.
Treba li Peđa Grbin ostati ili otići s mjesta predsjednika SDP-a? “Mislim da je on sam najavio da je, u slučaju izbornog neuspjeha, njegov mandat na raspolaganju. To prepuštam njemu. Samo da podsjetim, ovo nije prvi put da SDP nije uspio u svojim namjerama. Nakon neuspjeha na izborima 2016., Milanović se vrlo brzo povukao, kao i Davor Bernardić nakon neuspjeha prije 4 godine.”
Treba li Zoran Milanović ostati predsjednik Republike nakon ove avanture ili treba otići? “Zoran Milanović zapravo nikada nije izašao iz zone komfora, iako je to govorio. On je ostao za vrijeme kampanje predsjednik Republike. Ali je zato ovim projektom SDP ušao u zonu rizika. Za nas taj rezultat sigurno nije onakav kakvog smo priželjkivali, ali ne možemo ignorirati činjenicu da su građani 17. travnja ipak odabrali u većinskom broju neke druge političke opcije koje sada imaju mogućnost sastavljanja Vlade. HDZ, kao i nakon svakih izbora kad je pobijedio, ima pravo prvokupa. I on to sada čini. Neke alternativne koncepcije, kao što je nekakva antikorupcijska koalicija u Saboru, očito neće uspjeti. To je naprosto nešto što treba pitati predsjednika Republike jer on je bio značajan čimbenik u toj priči. On mora odgovoriti na to pitanje je li ovaj događaj krucijalno važan i za nastavak njegove političke karijere na Pantovčaku”, zaključio je Picula u intervjuu za Večernji.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare