Iza nas je prvi tjedan eksperimentalnog programa cjelodnevne nastave. Dok u Hrvatskoj postoji još uvijek velik broj škola koje održavaju nastavu u dvije, pa čak i u tri smjene, postavlja se pitanje je li rok Ministarstva obrazovanja od četiri godine dovoljan za izgradnju te dogradnju škola kako bi se novi model nastave mogao provoditi u svim školama.
Nakon redovne nastave i novih predmeta te više sati hrvatskog, matematike, informatike, likovnog, glazbenog i tjelesnog, upravo su izvanškolske aktivnosti jedna od novina koje će učenici moći pohađati po izboru u školama.
Prvi tjedan je imao, koliko, pet sati? Nešto malo kraće. Nisu ih htjeli odmah na kao puno nešto, ipak su oni prvašići i mali su pa će krenuti lagano i dobro se to pokazalo. Sljedeći tjedan već se ide na duže. Bit će šest sati u školi, s tim da će tu biti dva obroka, malo više odmora za dječicu pa kad dođe kući, ne znam, negdje oko 14 sati, vidjet ćemo”, rekla je majka šestogodišnjeg Sebastiana, Ivana Kušina Balić.
Domaću zadaću Sebastian će pisati u školi, što je i mami Ivani itekako olakšalo brigu oko svakodnevnih obveza. Ali, prvi tjedan cjelodnevne nastave po eksperimentalnom programu u nekim školama ukazao je na probleme.
“Bilo je dosta izazovno napraviti taj novi raspored, satničar je cijelo ljeto radio, nije imao skoro niti dana pauze niti odmora. Sve to je malo izazovno”, kaže Boris Pocuča, ravnatelj OŠ Ivana Cankara iz Zagreba.
Sindikalist Željko Stipić ističe da su mnogi učitelji bili zabrinuti zbog određenih aspekata projekta, ali i da su se suočili s pritiscima kako bi se škole prijavile na javni poziv za sudjelovanje u projektu koji se, po njegovom mišljenju, uveo prebrzo jer još uvijek imamo velik broj škola s dvosmjenskom ili nastavom u tri smjene.
“Recimo, u jednoj školi nadomak Zagreba nastavnici su morali popunjavati, i to pisanim putem, zašto su se protivili uvođenju cjelodnevne škole u svoju školu. To je strašno, to je zaista strašno. To je čak na neki način i meni neshvatljivo”, govori Stipić.
Dodaje da se školama obećavalo da dok eksperiment traje, učitelji ne mogu postati tehnološki viškovi, a ravnateljima da neće ići na reizbor dok su u eksperimentu. Iva Ivanković, državna tajnica iz resornog ministarstva s takvim anketama, kaže, nije bila ranije upoznata s tim.
“Ovo mi je prva informacija. Ministarstvo zasigurno ne stoji iza nikakvih anketa. Ovo je očito nešto što se provodi na razini škole i morali bismo ustvari istražiti što se događa”, kazala je Ivanković.
U osnovnim školama Novi Marof i Draganići roditelji se ne slažu s novim modelom nastave i ispisali su troje djece iz škola te podignuli tužbu protiv Ministarstva. Državna tajnica napominje da, ako je i došlo do nejasne komunikacije ministarstva s roditeljima i školama, novi model ne znači da će djeca sjediti u klupama do 17 sati.
“Ne mogu se oteti dojmu da je pozadina možda i drugačija i da ovdje ustvari jedna grupacija roditelja pravnim vratolomijama ide kontra interesa djece ili da možda nešto treće nije pozadina”, ističe Ivanković.
Model cjelodnevne nastave po eksperimentalnom programu nakon četiri godine provođenja u odabranim školama, trebao bi zaživjeti i u ostalim školama u Hrvatskoj.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!