Ravnatelj DHMZ-a objasnio koji je glavni rizik nevremena koje će danas zahvatiti Hrvatsku

"U ovom trenutku DHMZ podigao je najviše upozorenje na vrlo opasne vremenske uvjete, prvenstveno zbog velikih količina oborina, za čitavo jadransko područje. Fokus je obala, gdje je moguće i preko 100 litara kiše tijekom današnjeg dana", započeo je Ivan Güttler, pojasnivši današnje upozorenje DHMZ-a.

"Jučer smo izdali potrebna upozorenja. Pokušavamo da svi građani i službe budu informirani o vremenskoj situaciji. Kada govorimo o tolikoj količini kiše, tu je rizik od urbanih poplava. Srećom ovaj događaj neće trajati dugo, spuštat će se sa sjevera prema jugu.

Sutra oko jutra će samo dubrovačka regija ostati kao crveno područje. U sličnoj situaciji su i naši susjedi u Sloveniji i Crnoj Gori", dodao je, pojasnivši najveće rizike kada je u pitanju ovolika količina najavljivane kiše.

Obilne oborine - glavni rizik

"Osim velike količine oborina, imamo još tri događaja: tuču, električno pražnjenje i snažan vjetar. Ovoga puta je fokus na povećanju oborina kao glavnom riziku.

Jadran i dijelovi Sredozemlja i dalje imaju iznadprosječne temperature, što dovodi do isparavanja i dodatne oborine. Ali nećemo se iznenaditi vidimo li ovih dana na Jadranu pojavu i pijavice i lokalizirane tuče. Treba naglasiti da su ti događaji, iako intenzivni, ipak puno manjih prostornih dimenzija.

Dodatno, vremenski uvjeti mogu dovesti i do problema u prometu, što pomorskom to i kopnenom.

Crvena i žuta upozorenje

"Osim ovih crvenih upozorenja, na snazi su i žuta upozorenja na području samog Jadrana. Trenutačno su to problemi s udarima juga, tako da su moguće i manje poteškoće u pomorskom prometu. Ali možda je ipak veći fokus na kopneni promet, koji može na nekoliko sati u otežanim uvjetima", kazao je.

Što se tiče sustava meteoalarma, kazao je kako je on napredovao, ali je i dalje u razvoju.

"On je u Hrvatskoj funkcionalan već preko 15, 20 godina. On se razvija. Cilj nam je dodatno ga prostorno proširiti, tako da naša upozorenja ne budu samo na razini samo meteoroloških regija nego i županija. Od 2023. i oluje koja je napravila dosta štete, imamo sustav SRUUK. On je ove godine bio aktiviran jedanput. Ali već sutradan smo dobili novi izazov: oluju iznad Splita. Ona je pokazala da se svi naši sustavi, i motrenja i prognoze i dijeljenja informacija s građanima i državnim tijelima, moraju dodatno razvijati. Taj razvoj meteorološke struke nikad ne završava. Nažalost, zbog klimatskih promjena, zbog sve veće infrastrukture na obali, samo će se podizati očekivanja i potrebe sustava", kaže.

Za kraj, Güttler se osvrnuo na širu sliku i probleme klimatskih promjena ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu.

"Nažalost, trend zagrijavanja se nastavlja. Dijelovi Hrvatske zagrijavaju se od trećine pa do pola stupnja svakih 10 godina i to sada već u trajanju ljudskog života. Osobe koje danas imaju 30 ili 40 godina sigurno se sjećaju svježijih i hladnijih ne samo ljeta nego i zima, s puno više snijega i slično. Klimatske promjene su nam dio svakodnevice i događaju se zajedno sa svim drugim problemima koje imamo u društvu".