Blagi pad inflacije nakon one rekordne u studenom svakako je dobra vijest. Ali najvažnije je kako se to konkretno odražava na standardu građana. U posljednjih godinu dana hrana je poskupjela 19 posto, a više izdvajamo i za režije, tu su i troškovi stanovanja. Rast plaća to ne prati u dovoljnoj mjeri, a građani se pitaju ima li kraja poskupljenja ili se u ovoj godini ipak može očekivati stabilizacija.
Da je sve poskupjelo, jasno je svima. Dok neki biraju štednju, drugi troše dok ima.
Mirjana iz Zagreba kaže da sada pazi na to koliko troši. “Shvatili smo koliko smo siromašni otkad smo eure dobili. Hvala Vladi našoj. Ja sam u mirovini, možete misliti. Životarimo, eto.”
“Nije mi plaća rasla, a nadam se da će rast cijena u nekom trenutku stati. Ali nekako svi već godinama moramo paziti na te naše potrošačke košarice i pametno birati proizvode”, dodaje Irena.
“Nije isti omjer i nije realno stanje plaće. Treba trošiti uvijek isto, ni manje ni više nego onoliko s koliko imamo”, navodi Željko, a njegova supruga dodaje da se živjeti mora.
“Živjeti moramo onako kako smo živjeli…”, dodao je opet Željko.
Kako građani hrane inflaciju?
Za očekivati bi bilo da u ovakvoj situaciji građani ipak manje troše i više paze na svoj novac. Ali realnost je očito drugačija. Dokle god troše i nastavljaju kupovati i po višim cijenama, time zapravo hrane inflaciju.
“Jednostavno, ljudi troše svoj novac. Ali vjerujem da ovaj ulazak u eurozonu će zbog toga što naš novac poprima novu vrijednost, ipak dovesti građane k svijesti, da će stati na loptu i reći: pa dobro, sad moj novac ipak ima drukčiju vrijednost i idem vidjeti kolika je njegova kupovna moć”, objašnjava ekonomski analitičar Petar Vušković.
Podaci o stopi inflacije iz prosinca ipak su očekivani. Blagdanska potrošnja učinila je svoje, ali hladan tuš dolazi već u tekućem mjesecu, upozorava sindikalist.
“Ne treba se nitko zavaravati jer dolazi vrijeme kad građani neće imati otkud. Već danas dobar dio umirovljenika nema otkuda pokriti ove povećane cijene koje plaćaju, veliki dio radnika isto tako. Ne zaboravimo da je nekakva medijalna plaća tek malo veća od 6500 kuna i da je negdje 800 tisuća plaća do te razine”, kazao je Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata i dodao:
“Niti su plaće u prošloj godini, a niti mirovine pratile taj ritam rasta cijena.”
Što je s novcem u čarapama?
Novac koji su neki građani čuvali ispod madraca ili u čarapama krajem godine, odnosno prije uvođenja eura, odjednom se pojavio i počeo trošiti. I taj dodatan priljev novca pridonio je većoj inflaciji, ističe ekonomski analitičar.
“Uzeli smo za primjer da je 100 milijardi najmanja siva ekonomija i sad zamislite koja je to količina novca koja dođe u financijski optjecaj. To je novac koji se uzima ispod madraca i jastuka i kupuju se nekretnine, automobili i to je isto tako utjecalo na inflaciju pa imamo prosječno višu inflaciju nego što je to na razini Europske unije”, ističe Vušković.
Građanima ne preostaje drugo nego paziti kako troše svoj novac, uspoređivati cijene u trgovinama. A upravo bi to, smanjena potražnja, mogla dovesti do manje inflacije i nižih cijena.
“Cijene se ne mogu nikad regulirati jer su one posljedica ponude i potražnje, a potražnja će biti relativno niska jer su potrošači već promijenili svoje navike. To vidimo već na njemačkom tržištu gdje je potrošnja pala pa je onda naravno i usporio i rast BDP-a. Potrošači će biti oprezniji oko kupovine i to će izazvati naravno i stagnaciju cijena”, pojašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny.
Krizna vremena traže i krizne mjere. Ubuduće bismo mogli dva puta razmisliti prije nego što svoj novac potrošimo na ono što nam možda i nije neophodno.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!