Stručnjak: "Deset posto roditelja ne cijepi djecu. Kazne su propisane, ali su praktički nikakve"

Razlog tomu je, kako nam kaže dr. Bernard Kaić, voditelj Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) velika epidemija hripavca prije dvije godine.

"Ta jeepidemija pokazala da zaštita stečena cjepivom u velikoj mjeri opada pet godina nakon zadnje doze. Da bismo spriječili ponovno javljanje takvih epidemija, uveli smo dodatno procjepljivanje u četvrtom i osmom razredu osnovne škole."

"Još uvijek imamo oko 90 posto cijepljene djece"

Program obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj uključuje cijepljenja protiv jedanaest bolesti: tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, infekcija uzrokovanih Haemofilusom influenzae tipa b (HiB), hepatitisa B, ospica, zaušnjaka, rubeole i pneumokokne bolesti.

S obzirom na ranija iskustva i otpor dijela roditelja cijepljenju djece, pogotovo cijepljenju kombiniranim cjepivom MMR protiv ospica, zaušnjaka i rubeole, Kaić ističe da se situacija u međuvremenu popravila.

"Cijepni obuhvati u 2024. bili su slični kao i u 2023. godini, dok su prije toga bili nešto niži za vrijeme covida. No nije to kod nas baš tako dramatično. Još uvijek imamo oko 90 posto djece cijepljene prema Programu obveznog cijepljenja, što nije loše u usporedbi s državama gdje je procijepljenost manja od 80 pa i 70 posto", objašnjava.

Inače, Program obveznog cijepljenja donosi se za trogodišnje razdoblje, dok se Provedbeni program obveznog cijepljenja donosi svake godine, ovisno o epidemiološkoj situaciji.

Dva problematična cijepljenja

Na pitanje je li otpor roditelja koji ne žele cijepiti svoju djecu općenit ili se odnosi samo na pojedina cjepiva, Kaić kaže da je teško procijeniti jer se "netko protivi svim cjepivima, netko samo nekima".

"No ponajviše je zazora od cijepljenja protiv ospica, odnosno kombiniranog cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole. Prva doza tog cjepiva daje se s djetetovih godinu dana, a druga doza prije polaska u školu. Cijepni obuhvat kod druge doze nije tako loš kao kod prve. Roditelji se uglavnom boje te prve doze. A procijepljenost kombiniranim cjepivom protiv difterije, tetanusa i hripavca u prvoj godini života dosta je dobra, preko 90 posto, ali se smanjuje kod kasnijih docjepljivanja. To su nam dva najproblematičnija cijepljenja - protiv ospica, mumpsa i rubeole s godinu dana te docjepljivanje protiv difterije, tetanusa i hripavca", pojašnjava Kaić.

Kazna za necijepljenje - 266 eura

U Hrvatskoj je propisana obveza cijepljenja djece protiv jedanaest bolesti. Ako se ta obveza ne poštuje, Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisuje novčanu kaznu roditeljima ili skrbnicima. U tekstu zakona još je uvijek izražena u kunama, a sada se naplaćuje 266 eura.

Članak 77 spomenutog Zakona kaže: "Kada se obveza pridržavanja mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti odnosi na maloljetnu osobu, novčanom kaznom u iznosu od 2.000 kuna kaznit će se za prekršaj roditelj, odnosno skrbnik, ako ne izvrši obvezu imunizacije protiv bolesti utvrđenih Programom obveznog cijepljenja djece školske i predškolske dobi."

Tako stoji u zakonu, A kako je u stvarnosti?

"Obveza postoji, ali sankcije za nepoštivanje su praktički nikakve iako su propisane. Tako da onih deset posto koji ne cijepe djecu zapravo im se ništa ne dogodi. Treba reći i da dio roditelja ima razlog za necijepljene djece zbog kontraindikacija, no riječ je o zaista malom broju", rekao je Kaić.