Nakon serije urbanih poplava zbog obilne kiše koja se sručila na dijelove Hrvatske, razgovarali smo s izvanrednim profesorom na Katedri za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Rijeci Ninom Krvavicom.
Na pitanje mogu li se urbane poplave pripisati samo nevremenu i golemoj količine kiša, ili je problem i u gradnji, te urbanističkim planovima koji ne uzimaju dovoljno u obzir količine padalina i vodnih tokova, Krvavica odgovara:
“Dio možemo pripisati elementarnim nepogodama i ekstremnim vremenskim situacijama, no dio uzroka leži u planiranju, u urbaniziranju, u betoniranju i stvaranju velikih površina koje su nepropusne za oborine. Oborine se zbog toga akumuliraju i stvaraju onda velike štete”, kazao nam je.
Ima li rješenja?
Tko je dužan reći da se takve betonske površine ne rade, pitamo dalje.
“Svakako bi se na to trebalo ukazati. Imamo sva aspekta. S jedne strane prostorni planovi, nažalost, ne uključuju analize poplava iako se takve analize mogu raditi. Struka već neko vrijeme može izraditi karte poplava koje nam mogu detaljno pokazati zone što ih poplave mogu ugroziti. Međutim, one se još uvijek ne integriraju u prostorne planove i zato bi jedan od bitnih koraka trebala biti njihova integracija u prostorne planove. Na taj bi se način moglo identificirati zone u kojima se može ili ne može graditi, odnosno ako se gradi kako se treba graditi.
S druge strane problem je i to što se u praksi određene odredbe prostornih planova ne provode. Mi možemo prostornim planom propisati da određeni postotak parcele ostane neizgrađen, ali u praksi nitko ne kontrolira je li to tako i izvedeno.
Zbog toga imamo situaciju, pogotovo u naseljima uz obalu, da se kompletne parcele izasfaltiraju ili izbetoniraju i stvore nepropisne površine”, ukazuje stručnjak.
Velika količina vode
Na pitanje koliko razina mora dodatno utječe na urbane poplave, Krvavica kaže kako to doista uz oborine ima utjecaja.
“Zaleđe starih urbanih jezgri naših primorskih naselja i gradova sve je više izgrađeno i urbanizirano, pa je voda koja dotječe do njih sve veća i veća. S druge su strane visoke razine mora. Na to ne utječu samo klimatske promjene, već i jaka kiša s jugom i niskim tlakom izdiže more, što sprječava istjecanje oborinskih voda u more. To samo još dodatno pogoršava situaciju”, upozorava Nino Krvavica.
Kako zaštititi stare jezgre?
Stručnjak smatra kako se u starim jezgrama teže provoditi određene građevinske mjere i zahvate za sprječavanje poplava.
“Svu tu vodu koja nastaje u zaleđu možemo zaustaviti prije nego što dođe do urbanih, starih jezgri. Mora ju se rješavati tamo gdje i nastaje, a ne ju puštati da ulazi u stare jezgre. Ako pak govorimo o visokim razinama mora oko toga je puno teže provoditi neke mjere i s tim se na neki način moramo naučiti nositi”, zaključuje profesor potvrđujući da ovo nije fenomen samo u Hrvatskoj već se slične pojave događaju diljem svijeta.
Šteta od urbanih poplava
Zna li se koliko urbane i bujične poplave rade štete?
“Dio takvih analiza mi i radimo. Znamo koliko košta adaptacija nekog prostora nakon što je zahvaćena poplavama, i ako imamo kartu poplava možemo ju preklopiti sa svim objektima koji mogu biti izloženi poplavama i dati procjenu kolike su ukupne štete.
Kod ekstremnih događaja, poput poplave u Zadru 2017., analiza se radila na osnovu podnijetih zahtjeva za odštetom. Procjene se mogu dati i one su bitan element tzv. cost-benefit analiza kada gledamo koliko bismo trebali uložiti i koliko je opravdano uložiti sredstava da ublažimo posljedice poplava jer znamo kolike su štete prouzročile”, rekao je za N1 izvanredni profesor Nino Krvavica.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare