Uskoro će izbori u Mostu. Analitičar: "Tamo tinja sukob, akteri su zauzeli pozicije prema HDZ-u"

To znači da bi Božo Petrov na unutarstranačkim izborima ove jeseni mogao ponovno kandidirati se. No, kako zasad signaliziraju zbivanja u Mostu, Petrov neće po novi mandat.

Donedavno su spominjana tri imena u utrci za novog šefa stranke, sva trojica saborski zastupnici: politički tajnik Ante Kujundžić te obojica potpredsjednika stranke, Nikola Grmoja i Marin Miletić. Kujundžić je, čini se, u međuvremenu odustao. Miletić u medijima i na društvenim mrežama već neko vrijeme nastupa kao kandidat i i očito si priprema teren. Prije desetak dana u intervjuu Novom listu jasno je dao do znanja da mu je cilj okupiti sve suverenističke desne opcije i izvući Most iz 'vječne' oporbe.

Miletiću nije neprihvatljiv HDZ

"Sada smo svi pojedinačno na malim brojkama, oni su svi na oko 2-3 posto, mi na 8 posto, ali bez šire platforme to je sve lajanje na Mjesec", kazao je u tom intervjuu.

Čini se da je Miletić spreman odškrinuti i dosad čvrsto zatvorena vrata Mosta prema HDZ-u, ali kada vladajuću stranku ne bi vodio Andrej Plenković.

"Da moram birati između jugoslavenske ljevice i HDZ-a, uvijek će mi biti prihvatljiviji HDZ. Ja bih volio da HDZ vodi Ivan Anušić, onda bih ja sigurno puno toga kod njih potpisao. Jer Plenković je ipak, iako je vješt u tome što radi, pripadnik centra. On je liberal po habitusu. Ali, HDZ nije samo Andrej Plenković, i vjerujem da će i kod njih doći jedna desnija opcija. To bi mi bilo i puno prihvatljivije", poručio je Miletić.

Grmoja: Most će biti narodni pokret

Na unutarstranačkim izborima Miletić će vjerojatno biti protukandidat suosnivaču i godinama najisturenijem članu Mosta Nikoli Grmoji. No Grmoja zasad (ne)vješto taji odluku o svojoj kandidaturi. U petak u Novom danu N1 televizije na izravno pitanje voditeljice Nine Kljenak izbjegavao je konkretan odgovor. Kaže da je njegova kandidatura "jedna od opcija" no odluku o tome najprije želi "iskomunicirati unutar stranke", a potom javno.

"Ako odlučim kandidirati se za predsjednika Mosta, to će biti nakon razgovora s kolegama unutar stranke. Tek u rujnu će biti raspisani unutarstranački izbori i ima dovoljno vremena za sve koji se žele kandidati. Ako donesem takvu odluku, to će prvi znati članovi Mosta, jer oni su ti koji će birati predsjednika. Sigurno to ne mislim dijeliti s javnošću", kazao je.

Potom je ipak u maniri kandidata istaknuo cilj da Most postane vodeća politička stranka.

"Bit ćemo narodna stranka, pa čak i narodni pokret", dodao je.

Po čemu su Most i Možemo! slični?

Komunikacijski stručnjak i politički analitičar Maro Alavanja ističe da je problem Mosta što se svjesno profilirao u oporbenu stranku.

"Sada uoči unutarstranačkih izbora tinja neki sukob u Mostu, to je i javno dostupno. Akteri su zauzeli pozicije prema HDZ-u. Pitanje je koliku struju u stranci Miletić ima iza sebe i je li to uopće neka veća stranačka struja ili je samo dojmovno tako. On je zauzeo poziciju da nema problem koalirati s HDZ-om jer se inače, kako je to slikovito opisao, čitavo vrijeme samo laje na mjesec", kaže.

S druge strane, Alavanja ističe popriličnu neotvorenost Mosta prema javnosti kada su u pitanju unutarstranački izbori, ali i sami procesi unutar stranke.

"Izbor vodstva u Mostu, baš kao i u Možemo!, vrlo je netransparentan prema javnosti. U HDZ-u i u SDP-u, budući da su velike stranke, može se od početka pratiti sukob frakcija, preglasavanja, svi unutarstranački procesi, dok se u Mostu (i Možemo!) to provede dosta tiho i brzo. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li ovoga puta ti procesi biti transparentnije provedeni. Mislim da bi za ozbiljnost Mosta to bilo dobro, jer se onda ima dojam da je to organizacija koja ima strukturu i pravila. Ovako je njihova zatvorenost također svojevrsna poruka", smatra Alavanja.

Od šarolike političke platforme do stranke

Most se na političkoj sceni pojavio 2012. godine u Metkoviću. Osvojili su vlast u gradu pa potom krenuli okupljati nezavisne liste diljem Hrvatske. Putem su do danas mijenjali i format - od političke platforme do klasične stranke, ali i ideološki smjer - od centra udesno. Bili su i na vlasti, odnosno u vladi, najprije onoj kratkotrajnoj premijera Tihomira Oreškovića, potom kratko i u prvoj vladi Andreja Plenkovića dok ovaj nije u travnju 2017. čuvenim "molim tajnicu da pripremi odlluku o razrješenju" izbacio Mostove ministre jer nisu nedvosmisleno stali iza ondašnjeg ministra financija Zdravka Marića kada se u Saboru glasalo o njegovom povjerenju.

Most je bio najveće iznenađenje parlamentarnih izbora 2015. godine kada je u Sabor ušlo čak 19 zastupnika s njihovih lista. Nikada poslije Most nije ponovio taj rezultat, a vremenom ih je napustila čitava plejada što ranije, što u međuvremenu politički afirmiranih lica: Robert Podolnjak, Ines Strenja-Linić, Ivan Kovačić, Slaven Dobrović, Vlaho Orepić, Tomislav Panenić, Ivana Ninčević-Lesandrić, Ružica Vukovac, Nino Rapudić, Marija Selak Raspudić... Trenutno Most ima sedam saborskih zastupnika, a imali bi i devet da ih ubrzo nakon lanjskih izbora nisu napustili supružnici Raspudić nastavljajući djelovati kao nezavisni zastupnici.