Unatoč mjerama živi se teško, a najviše se izdvaja za hranu. Prije nego što ga potroše, građani moraju dobro promisliti za što daju svaki euro. Naši su reporteri razgovarali s ljudima i u Zagrebu i u Splitu. Čini se kako se i ne uzdaju previše u mjere koje donosi Vlada.
Kao i u najboljim vremenima, Splićani i u ovim kriznima, spremni na šalu i direktni. Nisu nešto oduševljeni subvencioniranim cijenama plina i struje.
“Pomažu i dalje što se tiče toga, ali evo, slušam jučer, HEP se diga na noge”, kazala nam je jedna gospođa.
“Oni kažu da će to samo izvijesno vrijeme biti, je li tako? Šest miseci, e, a šta? Poslije ćemo lajati na misec”, kroz smijeh će druga.
Upitana o cijenama općenito, ponovno kroz smijeh dodaje: “A ono, gaće su mi spale. Je, je, smršavila sam. Zafrkajen se, nisam smršavila, hvala Bogu, ali znam kalkulirati šta treba, a šta ne treba.”
Još jedan Splićanin s kojim smo razgovarali ne uzda se u vlast u njihovu pomoć:
“Ne znam, uopće ne gledam vijesti. I nije me briga za njih, jer rade sve naopako koliko mi se čini. Je li tako? Ne čine dobro građanima.”
I ekonomisti se slažu da Vlada griješi, ali iz posve drugih razloga.
“Kućanstva se jednostavno moraju naviknuti na više cijene, kao što su se naviknuli u Sloveniji, ako želimo rast blagostanja. Ako zamrzavamo cijene, zamrzavamo blagostanje. To je vrlo, vrlo opasno za budući ekonomski rast”, tvrdi ekonomski analitičar Damir Novotny.
Ali teško da je građanima prioritet gospodarski rast. Treba nahraniti gladna usta i zato se pazi na svaku kunu. I uzdaju se u vlastite snage, a ne u vlast.
“Onaj tko bi na to računao, bolje da ga nema”, kazala nam je gospođa s kojom smo razgovarali u Zagrebu.
Sličnog je mišljenja i još jedan Zagrepčanin koji kaže: “Po meni je to samo kozmetika.”
“Treba generalno povisiti plaće i mirovine. I to je to, a onda će nam svima biti Europa”, savjetuje jedna od sugovornica, a druga dodaje:
“Ništa se nije smirilo, samo ide gore, a mi penzioneri smo jadni.”
A baš zbog kupovne moći, ili bolje rečeno, nemoći građana, Nikolina Trčak, vlasnica ribarskog obrta, nije povećala cijene.
“Troškovi su se povećali, ali realno – tko će kupovati, od čega ćete živjeti, cijene su ostale iste, još uvijek je isto. Tko će kupovati srdelu po 40 kuna? Nitko”, kaže Trčak.
I kod nje neće, kaže ova prodavačica, doći do porasta cijena. Ali zato u trgovinama hoće – od 1. travnja najavljena su nova poskupljenja i za hranu, ali i druge robe široke potrošnje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!