U Saboru se danas raspravlja o novom Prijedlogu zakona o provedbi uredbe EU-a o borbi protiv širenja terorističkog sadržaja na internetu. Dobili smo na uvid prijedlog zakona koji bi trebao biti donesen po hitnom postupku.
Prema prijedlogu Zakona protiv širenja terorističkog sadržaja na internetu, koji smo dobili na uvid, govori se, među ostalim, o tome da pružatelji usluga u internetskom prometu moraju pronaći način kako zaustaviti govor mržnje i nasilja koji može voditi prema terorističkim djelima, kako bi ga se moglo na vrijeme spriječiti.
“Ovaj zakon koji će se danas raspraviti i vjerojatno donijeti po hitnom postupku, on je već prošao raspravu u nacionalnim zakonodastvima. Stupio je već na snagu prije mjesec dana jer je ta Uredba sa zakonskom snagom obvezna za primjenu u svim zemljama članicama EU. Novi zakon samo pobliže definira ulogu, načine i čimbenike koji će biti odgovorni za njegovo provođenje”, kazao je sigurnosni stručnjak Gordan Akrap gostujući u Novom danu na N1.
Tko je nadležan za provođenje zakona?
Prema prijedlogu zakona, Ministarstvo unutarnjih poslova nadležno je tijelo za izdavanje naloga za uklanjanje terorističkog sadržaja, a člankom 4 propisuje se da je MUP ovlašten zatražiti prethodno mišljenje Vijeća za elektroničke medije u slučaju procjene prirode i vrste materijala koji pružatelj sadržaja pruža.
MUP je nadležan i za provjeru prekograničnih naloga za uklanjanje sadržaja, a sve podatke treba dostaviti i Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti.
Općinski prekršajni sud u Zagrebu nadležno je tijelo za izricanje sankcija u slučaju kršenja zakona. Moguće je i podnošenje prigovora, ali on nema odgodni učinak, odnosno, izvršit će se nalog na koji je uložen prigovor.
Sadržaj ukloniti, ali ne brisati
Propisane su i kazne, a tri članka zakona vrijede do 1. siječnja 2023., jer su kazne izražene u kunama, a tri nakon početka iduće godine, kad Hrvatska uvede euro kao službenu valutu pa su te kazne izražene u eurima.
U zakonu je i izričito navedeno da se uklonjeni teroristički sadržaj ne smije brisati, nego samo ukloniti od očiju javnosti, dok represivnim organima mora biti dostupan. Odgovorni za uklanjanje sadržaja, kako stoji u zakonu, jesu pružatelji usluga smještaja na poslužitelju, odnosno društvene mreže. Propisane su i kazne za kršenje te odredbe:
Kazne za neobjavu uvjeta i poduzimanje posebnih mjera
Prema prijedlogu zakona, novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 500.000 kuna, odnosno 6.630 do 66.360 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba-pružatelj usluga smještaja na poslužitelju koja: u svoje uvjete ne uključuje i ne primjenjuje odredbe za sprečavanje zlouporabe svojkih usluga za širenje u javnosti terorističkog sadržaja; ne poduzima posebne mjere kako bi zaštitio svoje usluge od širenja terorističkog sadržaja u javnosti; ne provodi posebne mjere sukladno članku 5. stavku 3. Uredbe (EU) 2021/784.; nakon primitka odluke ne izvješćuje nadležno tijelo o posebnim mjerama koje je poduzeo i koje namjerava poduzeti; ne čuva teroristički sadržaj koji je uklonjen ili kojemu je onemogućen pristup na temelju posebnih mjera; ne ispunjava obveze o transparentnosti, obveze u pogledu mehanizama za podnošenje pritužbi, obveze u pogledu informiranja pružatelja sadržaja, obveze u pogledu točke za kontakt i obveze u pogledu pravnog zastupnika.
Novčanim iznosom od 10.000 do 50.000 kuna, odnosno 1.320 do 6.640 eura, kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi koja u svoje uvjete ne uključuje i ne primjenjuje odredbe za sprečavanje zlouporabe svojih usluga za širenje u javnosti terorističkog sadržaja, a za istu će se stvar iznosom od 20.000 do 100.000 kuna, odnosno 2.650 do 13.270 eura, kazniti fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, dok je za isto to za fizičku osobu propisana kazna u iznosu od 10.000 do 50.000 kuna, o0dnosno 1.320 do 6.630 eura.
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti ovlašteni je tužitelj za sve navedene prekršaje.
Kazne za nečuvanje uklonjenog sadržaja
Prema prijedlogu zakona, za nečuvanje terorističkog sadržaja koji je uklonjen ili kojemu je onemogućen pristup i svih povezanih podataka te u slučaju da otkrije bilo kakav teroristički sadržaj koji uključuje neposrednu opasnost po život, a o tome odmah ne obavijesti nadležna tijela, novčanom kaznom od 50.000 do 500.000 kuna, odnosno 6.630 do 66.360 eura, kaznit će se pravna osoba – pružatelj usluga smještaja na poslužitelju.
Za nečuvanje terorističkog sadržaja kaznom u iznosu od 10.000 do 50.000 kuna, odnosno 1.320 do 6.630 eura, kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi, dok će fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost za isti prekršaj biti kažnjena kaznom u iznosu od 20.000 do 100.000 kuna, odnosno 2.650 do 13.270 eura. Za fizičku osobu propisana je kazna od 10.000 do 50.000 kuna, odnosno 1.320 do 6.630 eura.
Ministarstvo unutarnjih poslova ovlašteni je tužitelj za sve navedene prekršaje.
Kazne za neuklanjanje terorističkog sadržaja
Prema prijedlogu zakona, novčanom kaznom u iznosu od 100.000 do 1.000.000 kuna, odnosno 13.270 do 132.720 eura, kaznit će se pravna osoba koja ne uklanja teroristički sadržaj ili ne onemogućava pristup terorističkom sadržaju što prije i u svakom slučaju u roku od sat vremena od primitka naloga za uklanjanje; bez nepotrebne odgode ne obavješćuje nadležno tijelo o uklanjanju terorističkog sadržaja ili onemogućavanju pristupa terorističkom sadržaju, navodeći osobito vrijeme uklanjanja ili onemogućavanja; nakon što primi nalog za uklanjanje i dobije odluku o utvrđivanju povrede, ne poduzme mjere sukladno članku 4. stavku 2. Uredbe (EU) 2021/784.
Za neuklanjanje sadržaja i onemogućavanja pristupa terorističkom sadržaju što prije i najkasnije u roku od sat vremena novčanom kaznom od 20.000 do 100.000 kuna, odnosno, 2.650 do 13.270 eura, kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi, dok će fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu dužnost za kršenje biti kažnjena novčanom kazno u iznosu od 40.000 do 100.000 kuna, odnosno 5.300 do 26.540 eura, a za fizičku je osobu propisana kazna od 20.000 do 100.000 kuna, odnosno 2.650 do 13.270 eura.
MUP je i za ove prekršaje ovlašteni tužitelj.
Kazne za društvene mreže
Novčanom kaznom u iznosu od 1 do 4 posto svjetskog prihoda koji je pružatelj usluga smještaja na poslužitelju ostvario u prethodnoj poslovnoj godini, kaznit će se pravna osoba – pružatelj usluga smještaja na poslužitelju ako sustavno ili kontinuirano ne poštuje obvezu uklanjanja terorističkog sadržaja ili onemogućavanja pristupa terorističkom sadržaju što prije i u svakom slučaju u roku od sat vremena od primitka naloga za uklanjanje.
Sabor bi o tome zakonu raspraviti danas, a očekuje se da će biti donesen po hitnom postupku. Zakon je prošao i javnu raspravu, kako u Hrvatskoj, tako i u drugim nacionalnim zakonodavstvima ostalih članica Europske unije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!