Prva bespovratna europska sredstva za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) Hrvatska očekuje krajem ljeta i u jesen, najavio je u ponedjeljak potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

“Tamo negdje krajem kolovoza, početkom rujna, a onda i u rujnu i listopadu, očekujemo prva sredstava iz NPOO-a. Govorimo o omotnici od 6,3 milijarde eura, a predviđeno je da ove godine povučemo 13 posto avansa što je nešto više od 800 milijuna eura. Taj novac bi na računu državne riznice trebao biti u rujnu, odnosno listopadu”, naveo je Marić.

Po njemu, jako je važna i dinamika koja slijedi budući da se znaju svi indikatori i kriteriji koje je potrebno ispunjavati.

Sljedeća faza, istaknuo je, isto tako je izuzetno važna, a to je faza provedbe mjera. Tu, međutim, a za razliku od strukture EU fondova, sve je isključivo vezano za ispunjenje 34 indikatora koji su zapisani u NPOO-u.

Podsjetio je da je sadržaj NPOO-a 76 reformi i 146 projekata.

“Zadovoljni smo prije svega s ukupnom omotnicom, jer 6,3 milijarde eura je gotovo 12 posto BDP-a. Zadovoljni smo i što je kompletno financiranje iz EU-a pa nema nacionalne komponente”, rekao je Marić.

Nakon 800 milijuna eura koje bi trebalo povući ove godine, do kraja ove godine treba ispuniti 34 indikatora koji će biti osnova za povlačenje sredstava u prvoj polovici iduće godine. Povlačenje sredstava ide dva puta godišnje.

Marić je naglasio da bi do sredine 2023. godine Hrvatska trebala povući gotovo polovicu ukupne omotnice, 46 posto od ukupnog NPOO-a.

Efekt od tog novca bi po njegovim riječima bio gotovo 1,5 postotni bod BDP-a godišnje. Pritom je istaknuo da je još važniji efekt na srednjoročnu stopu potencijalnog rasta.

Što se tiče procesa uvođenja eura, Marić je rekao da Vlada ostaje pri baznom scenariju njegova uvođenja 2023. godine.

“Dobro stojimo, idemo korak po korak”, rekao je.

Ministri financija država članica EU-a potvrdili su u ponedjeljak pozitivne ocjene i pokrenuli pisani postupak za odobravanje četiriju nacionalnih planova za oporavak i otpornost, među kojima je i hrvatski.

Budući da se na neformalnim video-sastancima ne mogu donositi odluke, nakon sastanka pokrenut je pisani postupak kojim će se i formalno odobriti nacionalni planovi za oporavak i otpornost Hrvatske, Cipra, Litve i Slovenije. Pisani postupak treba biti dovršen u sljedećih nekoliko dana.

Europska komisija je 8. srpnja dala zeleno svjetlo za hrvatski nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO) vrijedan 6,3 milijarde eura i uputila ga Vijeću na usvajanje.