Donosimo savjete i vježbe
Bol u lijevom ili desnom ramenu: Uzrok, simptomi i kako je se najlakše riješiti - bez operacije?

Neovisno o tome koliko imate godina sigurno ste u nekom trenutku života iskusili bol u ramenu, lijevom ili desnom. Upravo bol u ramenu predstavlja jedan od najučestalijih mišićno-koštanih problema u suvremenom društvu, pogađajući širok spektar populacije - od profesionalnih sportaša do osoba koje obavljaju uredske poslove.
Zbog svoje jedinstvene anatomske strukture koja omogućuje najveći opseg pokreta u ljudskom tijelu, rameni je zglob izrazito složen sustav u kojem i najmanji poremećaj u radu mišića, tetiva ili ligamenata može uzrokovati značajnu bol i ograničenje funkcionalnosti.
Stoga nije neobično da pokušamo razumjeti kako dolazi do boli u ramenu, ali i ono važnije - kako smanjiti bol u lijevom ili desnom ramenu.
Razumijevanje uzroka boli, bilo da ona potječe iz samog zgloba ili se reflektira iz unutarnjih organa, ključno je za pravovremeno postavljanje dijagnoze i odabir učinkovite terapije.
Uzrok boli u lijevom ili desnom ramenu
Rameni zglob je kuglasti zglob s najvećim opsegom pokreta u tijelu, što ga čini strukturno poprilično nestabilnim.
Bol se javlja kada dođe do:
- narušavanja integriteta mekih tkiva
- upale sinovijalne tekućine
- mehaničkog pritiska na živčane završetke
Kod većine pacijenata bol u ramenu je rezultat mikrotrauma koje se akumuliraju godinama ili naglih kidanja tkiva pod opterećenjem.
U nastavku donosimo najčešće uzroke boli u lijevom i desnom ramenu.
Povrede rotatorne manžete
Rotatorna manžeta sastoji se od četiri mišića i njihovih tetiva koji drže nadlaktičnu kost u čašici lopatice. Bol se javlja uslijed upale ili kidanja, odnsono rupture.
Karakteristično je da se bol u ramenu kod ove situacije javlja pri aktivnim pokretima, dok je pasivna pokretljivost često očuvana.
Pacijenti bol opisuju kao tupu bol u ramenu, ali duboku, koja se često širi niz vanjsku stranu nadlaktice.
Smrznuto rame (Adhezivni kapsulitis)
Kod ovog stanja, zglobna čahura koja okružuje zglob ramena postaje debela i zategnuta, razvijajući ožiljno tkivo.
Bol u ramenu se ovdje javlja postupno, često bez jasne ozljede, te dovodi do faze "smrzavanja" gdje su i aktivni i pasivni pokreti fizički blokirani. Bol je prisutna i u mirovanju, a postaje nepodnošljiva pri pokušaju naglog pokreta.
Sindrom sraza
Ovo stanje nastaje kada tetive rotatorne manžete bivaju povremeno pritisnute o vrh lopatice ili akromion pri podizanju ruke.
Bol u lijevom ili desnom ramenu je kod ove situacije obično oštra i javlja se u točno određenom luku pokreta, najčešće između 60 i 120 stupnjeva odručenja ruke.
Kalcificirajući tendinitis
Nastaje taloženjem kalcija unutar tetiva, najčešće supraspinatusa. Bol je ovdje izrazito intenzivna, često nastupa naglo i može potpuno onemogućiti spavanje na zahvaćenoj strani.
Što znači kada boli lijevo, a kada desno rame?
Dijagnostika boli u ramenu zahtijeva razlikovanje lokalnog problema, odnosno prave boli u ramenu, od boli koja se "reflektira" iz unutarnjih organa.
Mozak ponekad pogrešno interpretira signale boli iz organa kao bol u koži ili mišićima jer koriste iste živčane korijene u kralježnici.
To se naziva fenomenom prenesene boli.
Što znači kada boli lijevo rame?
Kada iskusite bol u lijevom ramenu, ona može biti povezana s kardiološkim uzrocima ili problemima sa slezenom. Srčani mišić dijeli živčane puteve s lijevom rukom i ramenom.
Kod angine pektoris ili infarkta miokarda, bol se javlja u lijevom ramenu jer mozak signal iz srca percipira kao bol iz mišićno-koštanog sustava. Ova bol nije povezana s pokretom ruke – ako ruku možete pomicati bez promjene intenziteta boli, više sumnjajte na bolest srca i provjerite o čemu se radi.
Ruptura ili povećanje slezene iritira dijafragmu, što preko živca šalje bol direktno u vrh lijevog ramena.
Ovaj se simptom povećanja slezene naziva i Kehrov znak, a precizira ga bol u lijevom ramenu.

Što znači kada boli desno rame?
Može nam se činiti da nas boli desno rame kada se zapravo radi o bolestima jetre ili pluća. Bolesti jetre ili upala žučnog mjehura često uzrokuju bol ispod desne lopatice i u desnom ramenu.
Do toga dolazi jer upaljeni žučni mjehur iritira desni frenični živac. Bol se obično pojačava nakon masnog obroka.
Plinovi u trbušnoj šupljini nakon operacija ili upala desnog plućnog krila mogu uzrokovati izoliranu bol u desnom ramenu.
Dodatni simptomi uz bol u desnom ili lijevom ramenu
Ukoliko osjećate samo bol u lijevom ili desnom ramenu bez poteškoća kretanja, boli na dodir ili gubitka snage, postoji mogućnost da se uopće ne radi o bolnom ramenu već o drugim uzrocima.
Bol u ramenu se nerijetko pojavljuje uz druge, dodatne simptome koji nam mogu bolje pojasniti gdje leži problem.
Simptomi boli u ramenu rijetko dolaze izolirani; oni su obično praćeni funkcionalnim deficitima koji pomažu liječniku u lociranju izvora problema.
Razumijevanje kvalitete boli, odnosno je li bol oštra ili tupa, te kada se bol pojavljuje ključno je za ispravnu dijagnozu.
Ovo su česti simptomi uz bol u ramenu:
1. Noćna bol i nemogućnost spavanja na boku
Ovo je najpouzdaniji simptom oštećenja tetiva ili burzitisa. Ležanje na ramenu povećava pritisak u zglobu i smanjuje protok krvi, što pojačava upalni odgovor.
2. Gubitak snage (slabost)
Ako ruku ne možete podignuti jer je "preteška", a ne samo zbog boli, to ukazuje na neurološki ispad ili potpuno puknuće tetive.
3. Krepitacije, osjećaj škljocanja i struganja
Osjećaj struganja pijeska unutar zgloba ukazuje na uznapredovali osteoartritis ili kronični burzitis gdje su se stvorile priraslice.
4. Utrnulost ili parestezija
Trnci koji se šire od ramena prema prstima obično nisu problem ramena, već vratne kralježnice ili diskusa hernije.
Liječenje boli u lijevom ili desnom ramenu
Liječenje boli u ramenu primarno je konzervativno, obično neoperativno, s ciljem smanjenja upale i vraćanja biomehaničke ravnoteže mišića koji stabiliziraju lopaticu.
Mogu se koristiti nesteroidni protuupalni lijekovi poput ibuprofena ili naproksena koji blokiraju enzime odgovorne za upalu. Kod kroničnih stanja koriste se topikalni gelovi ili flasteri.
Kortikosteroidi se daju direktno u burzu ili zglobni prostor kako bi se ugasila akutna upala.
Novije metode uključuju PRP, plazmu bogatu trombocitima, koja potiče zacjeljivanje tetiva.

Međutim najvažnija metoda je fizikalna terapija koja uključuje ultrazvučnu terapiju, laser i manualnu terapiju za opuštanje mišićnog spazma.
U najtežim slučajevima mogu biti potrebni kirurški zahvati. Artroskopija je "zlatni standard" za rekonstrukciju tetiva ili uklanjanje kalcifikata kroz minimalne rezove, čime se drastično skraćuje oporavak.
Da biste smanjili i spriječili bol u lijevom ili desnom ramenu, krenite s vježbama za rame svakog dana.
U nastavku donosimo prijedlog za pet ključnih vježbi za stabilizaciju i oporavak ramena.
Važno je da se vježbe izvode polako, unutar granica boli. Cilj je "probuditi" mišiće stabilizatore i osloboditi zglobni prostor.
Pendulum
Opis: Nagnite se naprijed, oslonite zdravu ruku na stol, a bolnu ruku pustite da visi okomito prema podu. Lagano njišite tijelom tako da ruka počne opisivati male krugove, koristeći inerciju umjesto mišića ruke.
Svrha ove vježbe je pasivno širenje zglobnog prostora i smanjenje ukočenosti bez opterećenja tetiva.
Povlačenje lopatica
Opis: Sjednite uspravno. Polako povlačite lopatice unazad i prema dolje, kao da ih želite spojiti. Zadržite 5 sekundi. Ovime se provodi korekcija posture jer je stabilizacija lopatice preduvjet za pravilno pomicanje ramena.

Vanjska rotacija s elastičnom trakom
Opis: Držite lakat uz tijelo savijen pod kutom od 90 stupnjeva. Držeći jedan kraj trake, vucite ruku prema van (dalje od trbuha), pazeći da lakat ostane fiksiran uz rebra.
Ovime postižete jačanje mišića infraspinatusa i teres minora koji su ključni za stabilnost rotatorne manžete.
Istezanje "preko tijela"
Opis: Uhvatite bolnu ruku iznad lakta zdravom rukom i polako je povucite preko prsa prema suprotnom ramenu dok ne osjetite istezanje u stražnjem dijelu ramena.
Ovime se događa istezanje stražnje zglobne čahure, što je ključno kod sindroma sraza.
Zidno "puzanje" prstima
Opis: Stanite licem prema zidu. Prstima bolne ruke polako "puzite" uz zid prema gore koliko god možete bez pojave jake boli. Cilj ove vježbe je kontrolirano vraćanje opsega pokreta bez preopterećenja mišića.
Pazite na svoje rame i reagirajte na bolove koje osjećate te se u slučaju pojave simptoma obratite svom liječniku.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare