Rak je diljem svijeta jedan od tri najčešća razloga prijevremene smrti kod žena mlađih od 70 godina. Od 2,3 milijuna žena iz te skupine koje svake godine preminu od posljedica raka, oko 1,5 milijuna života bi moglo biti spašeno, tvrdi jedna nova analiza – ali samo pod uvjetom da se poboljša proces ranog otkrivanja bolesti, odnosno eliminira glavne rizike koji i dovode do pojave raka. Dodatnih 800.000 smrtnih slučajeva bi se moglo spriječiti kada bi sve žene imale pristup optimalnom tretmanu oboljelih od raka.
Diskusija oko raka kod žena se, sudeći po navodima Komisije Lancet, koja političarima koji donose odluke želi dati preporuke po pitanju organizacije zdravstvenih i sustava socijalne skrbi, često koncentrira na “ženski rak”, poput raka dojke ili rak grlića materice, prenosi Deutsche Welle.
“Svake godine oko 300.000 žena mlađih od 70 godina umre od posljedica raka pluća, a 160.000 od raka debelog crijeva. Posljednjih desetljeća je u mnogim zemljama s visokim primanjima broj smrtnih slučajeva zbog raka pluća kod žena veći nego zbog posljedica raka dojke”, kaže dr. Isabelle Soerjomataram, zamjenica voditelja Odjela za nadzor raka pri International Agency for Research on Cancer (IARC).
Glavni razlog za činjenicu da žene imaju tako loš pristup preventivnim mjerama, raspoznavanju raka i tretmanu te bolesti, prije svega je neravnopravnost spolova. Komisija Lancet zato zahtijeva novi, “feminističku pristup”, za liječenje raka, kako bi se eliminiralo tu neravnopravnost između spolova, odnosno diskriminaciju ženu. U zdravstvenim sustavima, u liječenju raka, pa i u istraživanju raka moralo bi se mnogo intenzivnije uvažiti potrebe žena, kako bi se, globalno gledajući, smanjio rizik od raka kod ženske populacije.
“Diljem svijeta se pitanje zdravlja žena koncentrira često na reproduktivno zdravlje i zdravlje majki, što je tijesno povezano s antifeminističkom definicijom vrijednosti i uloge žena u društvu, za to vrijeme je pitanje raka znatno manje zastupljeno”, rekla je dr. Ophira Ginsburg, vodeća savjetnica za kliničko istraživanje u Center for Global Health National Cancer Institute.
Sudeći po navodima Komisije, uzroke rizičnih faktora za pojavu raka kod žena bi se moralo preciznije istražiti, s obzirom na to da su oni manje poznati od rizičnih faktora kada se radi o pojavi raka kod muške populacije. Postoje brojne naznake da ima određena veza između konkretnih proizvoda koje koriste pretežito žene, kao, primjerice, proizvodi za izbjeljivanje kože ili “peglanje” kose, i povećanog rizika od pojave raka.
Mnoge žene nisu uopće svjesne brojnih rizičnih faktora, koje se može relativno lako eliminirati. Naime, oko 1,3 milijuna žena iz svih starosnih skupina je u 2020. preminulo od posljedica četiri najvažnija rizična faktora koji utječu na rak – duhan, alkohol, pretilost i infekcije.
“Mišljenja smo da je došlo vrijeme da vlade na to djeluju politikom koja se temelji na specifičnostima spolova, politkom koja jača svijest po pitanju tih rizičnih faktora, odnosno smanjuje izlaganje žena tim faktorima”, kazala je Soerjomataram.
S obzirom na to da su brojne žene diljem svijeta diskriminirane po pitanju njihovih šansi za obrazovanjem ili zaposlenjem, one često uopće ne raspolažu financijskim sredstvima koja su potrebna za plaćanje skupih tretmana, odnosno postupaka liječenja od raka.
A tu je i još jedan problem. S obzirom na to da muškarci uglavnom ne preuzimaju glavni teret skrbi oko djece, žene koje boluju od raka često nisu u mogućnosti pobrinuti se oko vlastitog zdravlja.
“Zbog normi vezanih uz ulogu spolova, od žena se često očekuje da one potrebe vlastite obitelji stave ispred vlastitih potreba ili čak nauštrb vlastitog zdravlja, što ponekad vodi do toga da otežu s konzumiranjem zdravstvenih usluga”, naglasila je jedna od autorica studije profesorica Nirmala Bhoo-Pathy sa Sveučilišta Belfast.
Diskriminacija žena u mnogim je društvima po mišljenju Lanceta ujedno i razlog zbog kojeg se “koči” uspon žena u struci na vodeće pozicije u istraživanju raka, politici prema raku ili odnosu prema raku u praksi. To je po njima i jedan od glavnih razloga zašto danas postoji tako malo preventivnih mjera “skrojenih” po potrebama žena, odnosno mjera u liječenju raka prilagođenih ženskoj populaciji. To vrijedi i za bolnice, centre za tretman raka, odnosno istraživačke institute, u kojima globalno gledajući vodeću ulogu žene imaju samo u 16 posto slučajeva.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!