
Analiza objavljena u časopisu The Lancet Planetary Health dosad je najveće istraživanje koje potvrđuje povezanost između onečišćenja zraka i zdravlja mozga, iako još uvijek postoje pitanja o točnim mehanizmima i razdoblju života kada je rizik najveći.
Redovito udisanje zagađenog zraka redovito može s vremenom povećati rizik od demencije, pokazuje nova opsežna studija.
57 milijuna ljudi pati od demencije
Za ovo novo istraživanje, znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge analizirali su podatke iz 51 izvješća, obuhvaćajući gotovo 30 milijuna ljudi, uglavnom iz zemalja s visokim dohotkom.
Snažna povezanost
Otkrili su snažnu povezanost između rizika od demencije i izloženosti sitnim česticama koje potječu iz ispušnih plinova automobila, termoelektrana i prašine, kao i dušikovog dioksida koji nastaje izgaranjem goriva te čađe iz ispušnih plinova i spaljivanja drva.
Ti su zagađivači posebno povezani s vaskularnom demencijom, koja je posljedica smanjenog protoka krvi u mozgu, više nego s Alzheimerovom bolešću, koja je najčešći oblik demencije – no te razlike možda nisu statistički značajne.
„Zagađenje zraka nije samo ekološki problem – ono predstavlja ozbiljnu i sve veću prijetnju zdravlju našeg mozga“, izjavila je dr. Isolde Radford, voditeljica politika u organizaciji Alzheimer’s Research UK.
Znanstvenici još ne znaju uzrokuje li onečišćenje zraka demenciju izravno, niti koji bi biološki mehanizmi mogli biti uključeni. No, smatraju da onečišćenje može izazvati upalu i oksidativni stres u mozgu – koji mogu oštetiti stanice i DNK – a oboje je povezano s pojavom i razvojem demencije.
Ljudsko tijela nema obranu
„Ljudsko tijelo nema učinkovitu obranu protiv ultrafinih čestica koje stvaramo vani, posebno prometom, i u zatvorenim prostorima, primjerice grijanjem na peći“, rekla je profesorica Barbara Maher, stručnjakinja za okolišnu magnetiku sa Sveučilišta Lancaster, koja nije sudjelovala u istraživanju.
Studija ima ograničenja
Jedan od izazova istraživanja jest to što je vrlo teško precizno pratiti kojim je točno zagađivačima pojedina osoba bila izložena tijekom života, kako međusobno djeluju i kako utječu na zdravlje.
Kao i mnoga druga istraživanja, i ova studija izloženost zagađenju procjenjuje prema adresi stanovanja. Također nije jasno u kojem je životnom razdoblju izloženost najopasnija, iako znanstvenici vjeruju da to može biti razdoblje od više godina, pa čak i desetljeća.
„Potrebna su nam bolja istraživanja“, izjavio je dr. Tom Russ, stručnjak za demenciju sa Sveučilišta u Edinburghu.
Kako je štetno za mozak?
„Ovaj članak bolje odgovara na pitanje postoji li povezanost između zagađenja zraka i demencije nego prethodne studije, no još uvijek ne znamo kako i zašto je zagađenje štetno za mozak.“
Unatoč otvorenim pitanjima, znanstvenici i organizacije za borbu protiv demencije pozvali su vlasti da donesu strože propise o kvaliteti zraka i poduzmu korake za smanjenje izloženosti stanovništva.
„Puno više se mora učiniti kako bismo se suočili s ovom nevidljivom prijetnjom“, zaključila je Radford.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare