Antibiotici se često koriste za liječenje infekcija kod djece i dojenčadi, ali su sve nedjelotvorniji. Koliko je opasna rezistencija na antibiotike za djecu i postoje li alternative?
Infekcije srednjeg uha, sepsa, meningitis – kada su ove bolesti uzrokovane bakterijama, djeca se liječe antibioticima. Ali, manje od 50 posto antibiotika je efikasno u liječenju tih infekcija, navodi se u studiji koju je napravilo Sveučilište u Sydneyu, piše DW.
Bakterije su postale otporne i više ne reagiraju na antibiotik, a nova, efikasna sredstva nedostaju. To može biti posebno opasno za dojenčad i djecu jer je njihov imunološki sistem još nezreo i ne može se efikasno obraniti od invazivnih bakterija.
Neispravno doziranje
Prilikom davanja antibiotika nije važan samo točan izbor lijeka, već i doziranje. Njih je često teško dozirati s antibiotskim sirupom, koji se najčešće propisuje dojenčadi i maloj djeci – malom djetetu je lakše dati žličicu zaslađenog soka, nego ga natjerati da proguta tabletu.
“Može se dogoditi da roditelji nenamjerno pogriješe prilikom doziranja antibiotika. U 50 posto slučajeva djeca ne dobiju količinu lijeka, koju im je propisao liječnik”, kaže Johannes Hübner iz njemačkog Društva za dječije infektivne bolesti.
Antibiotici djeluju kada niste na njih imuni
Ako se radi o ozbiljnoj bakterijskoj infekciji koju uzrokuju streptokoki ili infekciji urinarnog odnosno respiratornog trakta, antibiotici su optimalno rješenje. Oni zaustavljaju rast bakterija, njihovu reprodukciju ili ih ubijaju. Uz to djeluju brzo kada niste na njih imuni.
Još jedna infekcija kroz koju prolaze mnoga dojenčad i djeca je infekcija srednjeg uha. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), to je često i rašireno oboljenje kod djece širom svijeta.
Kod ove bolesti otiče sluzokoža u uhu, posebno u kratkom i osjetljivom prolazu ušnog bubnjića. Sekret više ne može izlaziti i vrši pritisak na bubnu opnu. To uzrokuje jake bolove kod djece. Simptomi se relativno brzo mogu riješiti antibioticima.
Postoje li alternative?
Ljekovite biljke, koje imaju antimikrobna svojstva, mogu se koristiti i za neke zarazne bolesti. Tu spadaju bijeli luk, zlatošipka i ehinacea. Ulje origana također ima antimikrobno djelovanje. Slane otopine mogu pomoći kod respiratornih infekcija. Za infekcije srednjeg uha je naribani crveni luk klasičan kućni lijek.
Ali antibiotici su često najbolje rješenje. Primjer je sepsa, trovanje krvi, koja se mora odmah liječiti. Ako se to ne dogodi, u najgorem slučaju postoji rizik od septičkog šoka sa zatajenjem organa, što može dovesti do smrti.
Sepsa se često javlja kada se vanjska rana inficira. Ovo nije neuobičajeno za djecu. Ako uzročnici infekcije uđu u krvotok ili limfni sustav, infekcija se može brzo proširiti po cijelom tijelu i stanje se brzo može pogoršati.
Svake godine u svijetu postoji oko tri milijuna slučajeva sepse samo kod novorođenčadi. Oko 570.000 njih umre.
Sve počinje pravilnom dijagnozom
Često se zaboravlja da se samo bakterijska infekcija može liječiti antibioticima, dok se virusna ne može. Stoga je važno postaviti ispravnu dijagnozu. Ovo je važan korak u liječenju.
Situacija je posebno dramatična u jugoistočnoj Aziji i na Pacifiku. U Indoneziji i na Filipinima tisuće djece umire svake godine jer su antibiotici nedjelotvorni.
“S jedne strane, nisu svi antibiotici koje mi imamo u Europi uvijek dostupni tamošnjim liječnicima. Drugi problem je dijagnostika. Mi sada konzekventno identificiramo patogene i testiramo osjetljivost na antibiotike. Potom, dajemo antibiotik sa najužim spektrom”, objašnjava Hübner.
U posljednjih 15 godina se broj imunih na antibiotike širom svijeta povećao. Ali do novih antibiotika se još dugo čeka. „Istraživanje je dugo zanemarivalo antibiotike, jer u ovom sektoru ono nije isplativo za farmaceutske kompanije”, kaže Hübner za DW.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!