Novi model umjetne inteligencije mogao bi otkriti ima li osoba dijabetes tipa 2 samo na temelju kratkih isječaka glasa te osobe. Istraživači kažu da ljudi koji imaju dijabetes mogu razviti dijabetičku neuropatiju ili oštećenje živaca, što može utjecati na njihovu glasovnu funkciju, potencijalno dovodeći do promjena u visini i jačini njihova glasa.
Najčešći i najtočniji način dijagnosticiranja dijabetesa, uključujući predijabetes i tip 2, su krvne pretrage. Međutim, nova studija sugerira da se dijabetes tipa 2 također može otkriti u glasu osobe, piše Verywell Health.
Istraživači iz Klick Labsa stvorili su alat za umjetnu inteligenciju (AI) koji može odrediti ima li osoba dijabetes tipa 2 koristeći samo snimke njezinog glasa u trajanju od šest do deset sekundi, u kombinaciji s osnovnim zdravstvenim podacima kao što su dob, spol, visina i težina. AI model bio je 89 % točan u dijagnosticiranju dijabetesa tipa 2 kod žena i 86 % točan kod muškaraca.
“Naša je vizija stvoriti metodu probira koja je jednostavna, praktična i smanjuje teret i povezane troškove s trenutnim testovima krvi. Alat za glasovnu provjeru mogao bi se implementirati izvan laboratorija ili liječničkih ordinacija, uz korištenje pametnih mobitela”, rekao je Yan Fossat, glavni istraživač studije.
O studiji
U studiji je sudjelovalo 267 ispitanika iz Indije. Istraživači su otkrili da 192 ispitanika, od kojih 79 žena i 113 muškaraca, nisu imali dijabetes. Ostalih 75 ispitanika, odnosno 18 žena i 57 muškaraca, imalo je prethodno dijagnosticiran dijabetes. Koristeći pametne mobitele, ispitanici su snimali svoj glas govoreći određenu frazu u trajanju od šest do 10 sekundi do šest puta dnevno tijekom dva tjedna. Istraživači su analizirali 18 465 snimki koje su prikupljene da bi se preslušalo 14 akustičnih karakteristika. Ideja je bila da ti zvukovi mogu pokazati vokalne razlike između ljudi s dijabetesom tipa 2 i ljudi koji nemaju to stanje.
Istraživači su također razmotrili druge glasovne značajke poput promjena u visini, snazi i intenzitetu glasa koje ljudsko uho ne može uhvatiti. Uz pomoć softvera za obradu signala i analizu glasa, istraživači su primijetili suptilne promjene u glasovima ljudi s dijabetesom tipa 2. Iskoristili su te podatke kako bi obučili model strojnog učenja kako bi mogao predvidjeti imali netko dijabetes tipa 2 na temelju glasovnog isječka.
Zašto dijabetes može utjecati na glas?
Kod dijabetičara može doći do oštećenja živaca što se naziva dijabetička neuropatija. U nekim slučajevima oštećenje živaca dovodi do problema s glasom poput bilateralne paralize glasnica. U ovom stanju, i glasnice i grkljan mogu postati djelomično ili potpuno paralizirani.
Dijabetes tipa 2 također je povezan s drugim zdravstvenim problemima, poput slabosti mišića i oticanja. Prethodne studije su pokazale da oticanje može utjecati na glas. “Periferna neuropatija može oštetiti živce u grkljanu, što rezultira promuklošću ili naprezanjem glasa, a slabost mišića može biti očita u mišićima u glasnicama ili dišnom sustavu. Osim toga, oticanje povezano s edemom može utjecati na elastične i vibracijske kvalitete glasnica, što može utjecati na visinu glasa”, objasnila je Jaycee Kaufman, znanstvenica Klick Labs i prva autorica studije
Mogu li glasovni testovi za dijabetes biti točni?
Dr. Steven Malin, izvanredni profesor metabolizma i endokrinologije na Sveučilištu Rutgers, nije bio uključen u studiju, ali smatra da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se vidjelo hoće li ova tehnologija učiniti dijagnozu bržom, jeftinijom ili pristupačnijom za pacijente. Malin također smatra da su potrebne dodatne studije u različitim zemljama i s raznolikom skupinom sudionika, posebno jer se bolesti razlikuju ovisno o rasi i etničkoj pripadnosti. Još jedno ograničenje studije je to što su sudjelovali samo nepušači, tako da se podaci ne mogu generalizirati na ljude koji puše.
Endokrinologinja Priya Jaisinghani smatra da bi drugi čimbenici mogli utjecati na točnost dijagnostičkog testa koji se oslanja na glas ili snimke glasa. To uključuje glasovne promjene koje proizlaze iz upalnih i infektivnih poremećaja, neurološke bolesti kao što je miastenija gravis, ozljedu živaca koja dovodi do paralize glasnica, iritacije pušenjem ili refluks kiseline, psihološka ili somatska stanja i glasovni stres. “Također može doći do promjene u glasu koju je potrebno dodatno istražiti ili razlikovati prema dobi, spolu, etničkoj pripadnosti, izloženosti čimbenicima okoliša i socioekonomskim demografskim podacima kroz daljnje testiranje”, rekla je Jaisinghani.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!