Svijet već godinama živi u stanju manjka sna, pri čemu je svaki trenutak spavanja dragocjen.

Portal specijaliziran za savjete o zdravim životnim navikama, Eat This, Not That!, objasnio je da se svijet nalazi u stanju u kojem je u 1950-ima u vezi pušenja. Umjesto cigareta, svijet je danas ovisan o pametnim telefonima, TV programima, tabletima… Autoru Keenanu Mayu stanje s poremećenim snom u svijetu 21. stoljeća objasnio je Charles Czeisler, voditelj Odjela medicine sna u Bolnici Brigham na Medicinskoj školi Harvarda.

“Kad sam ja odrastao, samo dva do tri posto ljudi spavalo je manje od šest sati. Sada je to 10 puta više ljudi”, kazao je.

Neispavanost znači i debljanje

Povećali smo izloženost svjetlu noću. Svake godine u SAD-u u prometnim nesrećama samo zbog neispavanosti pogine dvostruko onoliko ljudi koliko ih je poginulo u terorističkim napadima na Twin Towers 2001. Czeisler je objasnio da, kad je mozak neispavan, organizam se deblja, jer “mozak se prebacuje u model gladovanja”.

Naveo je da postoje “tisuće stvari koje mogu ometati san”. Držanje mobitela u blizini, kazao je, dovodi do potiskivanja djelovanja neurona koji pokreću san i do usporavaju otpuštanje melatonina u tijelu, tvari koja izaziva pospanost. S druge strane, takvo ponašanje aktivira neurone za budno stanje.

Stanja i sredstva koja je Czeisler dalje nabrojao su, redom: alkohol, kofein, tjeskoba i depresija. Ako je vježbate, niste fizički aktivni, sva je prilika da nećete niti dobro spavati. Czeisler je naveo i pomalo iznenađujuću nuspojavu inače po zdravlje vrlo korisne aktivnosti – meditacije, odnosno istraživanje koje je pokazalo da ljudi koji pola sata pet dana tjedno meditiraju, ili više, riskiraju slabiji san.

Što ako ogladnite usred noći?

Boldanim slovima članak navodi kao još jednu aktivnost koja remeti san – jedenje kasno navečer. Logika je jednostavna; ako se kasno jede, mišići probavnog sustava su zaposleni, tijelo luči inzulin, koji ubrzava metabolizam, objasnila je između ostalog stručnjakinja Kate Watts.

Članak dalje navodi dokaze s Klinike Mayo da kasna večera znači povećan rizik za srčani udar, te upozorenje Scotta Gabbarda s Klinike Cleveland da pokretanje tekućina u tijelu tijekom probavljanja također ometa probavu.

Ako se nekome ipak jede kasno navečer i ne može odoljeti, za to postoji rješenje. Časopis Nutrients ga nudi u vidu laganog, skroz malog obroka, tek toliko “za prigristi”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.