HT u 2017. godini otpustit će sto stalno zaposlenih radnika, čime se broj zaposlenih u ovom telekomunikacijskom gigantu od privatizacije smanjio s 11.500 na oko 3.600, navodi Novi list. Sindikati su najavili kako neće pristati na ove otkaze i zamjenu sigurnih oblika rada onim agencijskim i studentskim.
Hrvatski telekom uskoro planira otpustiti još stotinu stalno zaposlenih radnika, iz različitih sektora – prodaje i financija, marketinga, operative. Time će se broj radnika ove kompanije, koja je na početku svoje privatizacije 1999. godine imala preko 11.500 ljudi, svesti na oko 3.600 zaposlenih, doznaje Novi list.
VEZANE VIJESTI
“HT kontinuirano provodi procese optimizacije poslovanja i transformacije kako bi se očuvala operativna učinkovitost te osigurao potencijal za dugoročni, održivi rast. Radnici, koji odlaze iz kompanije kao višak, neće biti zamijenjeni agencijskim radnicima. Isto tako, uz redovna prava iz kolektivnog ugovora, radnici imaju pravo i na stimulativnu otpremninu”, stoji u službenom odgovoru HT-a Novom listu, između ostalog i na pitanje hoće li otpušteni radnici biti zamijenjeni radnicima koje se zapošljava preko agencija.
HT, potvrđuje predsjednik Hrvatskog sindikata telekomunikacija Juko Cikojević, već ima 1.200 agencijskih radnika, kao i oko 600 studenata koji rade za kompaniju na različitim poslovima.
“Zamislite kako je sad kolegama koji su stalno zaposleni i bit će otpušteni. Oni nisu tehnološki višak, već je riječ o nasilnom smanjenju broja radnika. Agencijski su radnici puno jeftiniji za kompaniju. Priprema se stotinjak otkaza u ovoj godini, svake godine ide određeni broj otpuštanja, ovisno o tome kakav nalog dođe od vlasnika, Deutsche Telekoma“, kaže za list Cikojević.
Sindikat na nove otkaze neće pristati, najavio je. Kakve akcije priprema, Cikojević za sada ne otkriva, no ističe kako će hrvatska javnost na vrijeme biti upoznata sa svim informacijama, a sindikalne će akcije, dodaje, biti usmjerene i prema državi, koja je omogućila agencijsko zapošljavanje.
“Ne mogu otkaz dobivati radnici koji rade prekovremeno, i ubijaju se od posla, koji tvrtki donose novac. HT bilježi dobre poslovne rezultate, i umjesto da se radnike za to nagrađuje, otpušta ih se”, kaže Cikojević. U HT-u se može čuti kako odluka o otpuštanjima službeno još nije donesena pa ne mogu komentirati sindikalnu brojku od stotinu otkaza.
Dodaju samo da su dio industrije u kojoj se stalno događaju tehnološke promjene, i kojima se kompanija mora prilagođavati.
Kako napominju u sindikatu, otpremnina iznosi 6.400 kuna po godini radnog staža.
“U kompaniji nema više puno ljudi koji su ovdje više od 20 godina, što znači da ni te otpremnine više neće iznositi po 200, 300 tisuća kuna, kao nekad, već do sto tisuća kuna. To su uglavnom mladi ljudi, i kakva je njihova perspektiva?”, pita se Cikojević.
Agencijsko zapošljavanje u Hrvatskoj postoji unatrag 13 godina, no kod poslodavaca je popularnije unatrag nekoliko godina. Zaposleni preko agencije bi trebali imati istu plaću kao i stalno zaposleni u nekoj firmi, ali nemaju jednaka druga materijalna prava, poput prava na regres i božićnicu. Zaposleni na određeno vrijeme, agencijski radnici nisu ni kreditno sposobni. Agencijsko je zapošljavanje zabranjeno u periodu od šest mjeseci na poslovima na kojima su radili otpušteni radnici. Zakonsku »teoriju«, javna je tajna, poslodavci uspijevaju zaobići promjenom sistematizacije radnih mjesta.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
