Hrvatske banke u vrijeme ugovaranja kredita vezanih uz švicarski franak (CHF) nisu mogle predvidjeti kretanje tečaja CHF-a, ustvrdili su u četvrtak iz HUB-a, iz koje u povodu presude Suda EU vezano uz CHF kredite u Rumunjskoj objašnjavaju i da ta presuda nema direktnog utjecaja na Hrvatsku, suprotno onom što ističe Udruga Franak

“U povodu presude Europskog suda koja se odnosi na slučaj rumunjskih dužnika po kreditu u švicarskim francima, HUB želi pojasniti okolnosti ugovaranja kredita u valutnoj klauzuli CHF te predviđanja u kojoj mjeri navedena presuda nema direktnog utjecaja na Hrvatsku, upravo suprotno onome što ističe Udruga Franak”, ističu iz Hrvatske udruge banaka, iz koje svoja stajališta iznose u pet točaka. 

Iz HUB-a u prvoj točki navode kako presuda EU suda ističe da je ključno pitanje vremena u kojemu se eventualna nepoštenost ugovora treba ocjenjivati. Prema presudi, to je isključivo vrijeme sklapanja ugovora. Ključno je pitanje je li banka znala ili morala znati godinama unaprijed buduće kretanje tečajeva i je li mogla, godinama unaprijed, predvidjeti aprecijaciju CHF koja je u globalnim razmjerima bez presedana.

“Odgovor je jasan: Hrvatske banke (ali niti druge institucije u RH) u vrijeme sklapanja ugovora kredita vezanih uz CHF ni na koji način nisu mogle raspolagati znanjima o kretanju tečaja švicarskog franka”, tvrde iz HUB-a.

U drugoj točki ističu kako hrvatskim, ali i drugim bankama u svijetu nije bilo ni dopušteno špekulirati na deviznom tržištu, već su morale i same biti zadužene u svakoj stranoj valuti onoliko koliko su u toj valuti imale tražbina. Stoga, svaka promjena tečaja strane valute za hrvatske je banke bila neutralna. Ako bi tečaj aprecirao, to se jednako odražavalo i na njene tražbine i na njene obveze u istoj valuti, navode iz HUB-a.

“Upućivanjem na relevantnost trenutka sklapanja ugovora, presuda jasno indicira da svaka moguća kasnija neravnoteža u teretu obveza ne može više biti razlogom ispitivanja poštenosti ugovorne odredbe. Ovakvo je stajalište, također u skladu s nedavnom  presudom rumunjskog ustavnog suda ( broj 62 od 7. veljače 2017), koji je ocijenio neustavnim propis o prinudnoj konverziji kredita u CHF”, treća je točka iz HUB-ova priopćenja. 

U četvrtoj poručuju da “hrvatske banke nisu ugovarale nikakav ‘mehanizam’ prema kojima se mogao obaviti izračun kunske protuvrijednosti CHF u kune, a ponajmanje su primjenjivale ikakve vlastite tečajeve ili tečajne politike, već su ugovarale srednji tečaj HNB, kao javno dostupan i neovisan kriterij prema kojemu se izračunava kunska protuvrijednost obveze”. To je, dodaju, potpuna razlika u odnosu na CHF kredite u Mađarskoj gdje su primijenjeni različiti tečajevi kreditora.

“Na koncu, presuda Suda Europske unije uopće se ne odnosi na kredite s valutnom klauzulom, nego na kredite odobrene u stranoj valuti”, ističu iz HUB-a u petoj točki.

“Hrvatske banke dakle u trenutku ugovora kredita vezanih uz CHF nisu raspolagale nikakvim specifičnim znanjima koja bi kao vlastite ‘mehanizme’ zadržale za sebe i ne bi ih komunicirale potrošačima”, zaključuje se u priopćenju HUB-a.

Prema presudi Suda EU-a, koji se očitovao na zahtjev jednog žalbenog suda iz Rumunjske koji je rješavao tužbu dužnika u švicarskim francima, kod odobravanja kredita u stranoj valuti financijska institucija mora zajmoprimcu pružiti dovoljno informacija, uključujući moguće rizike i vjerojatnost njihova ostvarivanja, kako bi mogao donijeti razboritu i informiranu odluku.

Predstavnici Udruge Franak u četvrtak su tu presudu Suda EU nazvali povijesnom pobjedom za sve dužnike u CHF, a smatraju i da bi ona morala biti obvezujuća za hrvatske sudove, kao i da je dobra polazišna osnova za obranu na arbitražnom sudu u Washingtonu.