''Dobitnik Nobelove nagrade Paul Krugman nije na dobrom tragu kada optužuje Švedsku centralnu banku za sadomonetarizam'', rekao je zamjenik guvernera centralne banke Per Jansson.
Krugman je kritizirao banku zbog podizanja kamata u vrijeme najveće ekonomske krize u europi, 2010. i 2011. godine, a zatim i za to što ih nije dovoljno brzo spustila. ”Ti potezi tada su imali smisla”, rekao je Jansson, ”zbog uvriježenog mišljenja analitičara da će cijene ponovo rasti i da se ekonomija šiti brže nego u ostatku Europe, potičući uzimanje kredita i rast cijena nekretnina.
PROČITAJTE JOŠ
”Kada je opisao Švedsku kao deflacijsku ekonomiju usporedivši ju s Japanom, morate se zapitati je li Krugman ikada pogledao podatke”, rekao je Jansson.
”Je li ikada vidio kako se švedski BDP oporavio tijekom kriznih godina? Potpuno je nadišao eurozonu, čak i Veliku Britaniju. Bio je blizu onom američkom”, dodao je Jansson.
Na Janssonove komentare odgovorio je i Krugman.
”Da, švedska ekonomija je rasla vrlo brzo, ali nezaposlenost je još uvijek bila u granicama prije ekonomske krize i bilo je razloga za vjerovati da još uvijek postoji rupa u proizvodnji”, odgovorio je Krugman e-mailom.
”Rast u recesijskoj ekonomiji nije razlog za podizanje kamata. Kada pričamo o inflaciji, temeljna inflacija je bila daleko ispod 2 posto što ponovo nije razlog za podizanje kamata. Zbog toga ne razumijem Janssonovo razmišljanje, dodao je.
Robret Bergqvist glavni ekonomist jedne privatne banke rekao je kako je istina u ovoj svađi oko monetarne politike negdje imeđu ”dva tabora”.
”Krugman je u pravu kada kaže da Riksbanka nije u potpunosti razumjela deflacijske promjene, a mislim da je u pravu i kada kaže da se Riksbanka previše fokusirala na dugove kućanstava.”, rekao je Bergqvist.
”U krivu je jer ne razumije da je malena zemlja ograničena u mogućnostima utjecaja na inflaciju”, dodao je.
