Zvonimir Savić, premijerov savjetnik za gospodarstvo, komentirao je u Newsroomu Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta, pad BDP-a, povlačenje sredstava iz EU fondova...
Vlada je produljila mjere za spas gospodarstva u koronakrizi, odnosno očuvanje radnih mjesta do kraja godine, a očekuje se da će za to biti potrebno oko 800 milijuna kuna. Komentirajući tu odluku i odakle će se financirati, Zvonimir Savić je rekao:
VEZANE VIJESTI
“Imamo produženje mjera koje spadaju u segment očuvanja radnih mjesta. Od ožujka su provedene mjere kojima smo htjeli zadržati razinu zaposlenosti, spriječiti negativan eksterni šok na gospodarstvo, no cijena toga je velika. Oko 6,3 milijarde kuna usmjereno je prema tome. Nakon toga smo produljili mjere vezane uz očuvanje radnih mjesta. Kad to pogledamo, očekujemo da će u ostatku godine trebati oko 800 milijuna kuna, ali to gospodarstvenicima daje perspektivu. Dio sredstava u prvoj fazi koristio se iz proračuna RH, a izravan fiskalni učinak je oko 21 milijardu kuna iznosa sredstava što je država usmjerila vezano uz koronakrizu. Tu su i izvori sredstava EU za kompenzaciju, SURE instrument. Hrvatskoj je na raspolaganju preko milijardu eura koje možemo koristiti. Postoje i drugi instrumenti EU, REACT-EU, iz kojeg imamo 700-800 milijuna eura, a dio se može koristiti i za očuvanje radnih mjesta. Hrvatska se za to priprema. Za SURE smo dali zahtjev.”
EU sredstva
Kad bi taj novac Hrvatska mogla dobiti, Savić je rekao da ne ovisi isključivo o nama: “SURE instrument na raspolaganju državama članicama daje 100 milijardi eura. Interese je pokazalo 15-ak država. Kad sve države potvrde garancije za taj zajam i definiraju potrebe, ta sredsta se mogu koristiti. To će biti znatna potpora državnom proračunu.”
#related-news_0
Savić smatra da si, kao ni druge zemlje EU-a, još jedan lockdown ne možemo priuštiti. No, kao olakotnu okolnost vezano uz EU zajam, navodi da su zajmovi jako povoljni i na jako dugačak rok.
“Trenutni dio pomoći u smislu mjera za očuvanje radnih mjesta usmjerava se u one djelatnosti koje imaju najveći trenutak krize, uglavnom su vezane uz turizam. Već iduće godine očekujemo gospodarski rast. Ove godine sve zemlje EU bilježe gospodarski pad. 2022. očekujemo da rast bude takav da se hrvatsko gospodarstvo vrati na pretkriznu razinu, to je svima cilj”, dodao je Savić.
Napominje da se Vlada ispravno odučila na očuvanje radnih mjesta jer bi u suprotnom mogli imati velike gospodarske i socijalne probleme. “Uspjeli smo znanto smanjiti očekivani negativni trend rasta nezaposlenih. To je dokaz da ove mjere, iako skupe za državni proračun, pokazuju rezultate. Novom odlukom o produživanju dajemo perspektivu gospodarstvu.”
Turistička sezona
Komentirajući turističku sezonu i može li se s obzirom na to da je bila iznad očekivanja, očekivati i jednoznamenkasti pad BDP-a ipak na kraju godine, Savić je rekao:
#related-news_0
“Dobra epidemiološka situacija i činjenica da je Hrvatska cestovna destinacija, 85% turista dolazi cestovnim putom, a to je prepoznato kao sigurnost, naša turistička sezona je na razini oko 53% prošlogodišnje. Isto tako iznos fiskaliziranih računa je oko 54% u prvih 8 mjeseci u odnosu na prošlu godinu. To je malo, ali je više od očekivanja. Ministarstvo financija će ovih dana izaći s novom brojkom. Neke zemlje su u puno gorem stanju. Nakon ove koliko-toliko održane turističke sezone i mjera, ipak očekujemo kakav-takav umjereni gospodarski rast 2021. No, velika doza neizvjesnosti je što se tiče koronavirusa.”
Predviđanja za iduću godinu
Istaknuo je da iduće godine očekuju jednoznamenkastu stopu gospodarskog rasta koji bi bio solidna baza za nastavak rasta. Prve uplate bespovratnih sredstava iz EU fondova očekuju se iduće godine, međutim postoji još dosta nejasnoća od strane Europske komisije:
#related-news_0
“Naša nacionalna razvojna strategija Hrvatska 2030. idućih nekoliko tjedana će završiti kompletan proces, imat ćemo strateški dokument. Nismo u fazi kašnjenja jer sve države članice EU očekuju jasne smjernice i upute kako bi trebao izgledati nacionalni plan oporavka, temeljem kojeg bi došli do bespovratnih sredstava do 6 milijardi eura. Očekujemo upute Komisije, nacrt tog dokumenta svi možemo poslati najranije sredinom 10 mjeseca. Potom, ne prije 1. 1. se šalje taj dokument, nacionalni plan oporavka, to je rok i za druge države, do kraja travnja 2021. Izrada tog dokumenta radi se u dogovoru s Europskom komisijom. Već je formirana radna skupina, premijer je na čelu, ministri su informirani, pratimo daljnje smjernice i upute.”
Na koncu je naglasio da Hrvatska ima napisanu razvojnu strategiju do 2030. koja skoro ide na javnu raspravu: “Tu je definirana vizija Hrvatske do 2030. To je bitna podloga jer iz tog dokumenta ćemo vaditi ono što je bitno od prioriteta. Procjena je, ako Hrvatska uspije iskoristiti fondove EU, to doprinosi rastu BDP-a za dva do tri postotna boda godišnje što nisu male cifre.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
