Njemački izvoz porastao je u srpnju 4,7 posto na mjesečnoj razini, znatno usporivši u odnosu na lipanjski 14,9-postotni rast, i još je uvijek daleko slabiji nego u pretkriznom razdoblju, pokazali su u utorak podaci Destatisa.
Posustao je i rast uvoza, na tek 1,1 posto, nakon 7-postotnog rasta u lipnju, objavio je njemački statistički ured.
U usporedbi s veljačom, mjesecom prije pandemije, i izvoz i uvoz i dalje su slabiji oko 12 posto, pokazuju Destatisovi podaci.
Tako je trgovinski višak u razmjeni Njemačke s ostatkom svijeta dosegnuo 18 milijardi eura, što je za 3,5 milijardi više nego u lipnju.
Na godišnjoj je razini, pak, ubrzao pad i izvoza i uvoza. Izvoz je pao za 11 posto, nakon 9,4-postotnog pada u lipnju. Uvoz je smanjen 11,3 posto, nakon 10-postotnog pada u lipnju.
Višak na tekućem računu platne bilance dosegnuo je 20 milijardi eura i veći je oko 600 milijuna eura veći nego u prošlogodišnjem srpnju.
Ekonomisti očekuju da će najveće europsko gospodarstvo porasti u u trećem kvartalu, uz podršku veće domaće aktivnosti i one u gospodarstvima pojedinih velikih trgovinskih partnera, nakon što su u svibnju postupno ublažene mjere zatvaranja.
Snažniji oporavak priječi kontinuirano slaba potražnja iz najvećih gospodarskih sila koje još muku muče s pandemijom, poput SAD-a.
Njemački izvoz u SAD u srpnju je bio manji za 17 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Izvoz u Kinu, čije se gospodarstvo snažnije oporavlja od onog SAD-a, gotovo je stagnirao u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec.
“Premda su najnovije brojke dobra vijest za naše procjene o naglom rastu BDP-a u drugoj polovini godine i sugeriraju da sektor izvoza ponovno bilježi procvat, ne bismo se trebali zanositi”, rekao je Carsten Brzeski, glavni ekonomist za eurozonu pri banci ING.
“One su, naime, i dalje dio mehaničkog oporavka. Njemački izvoz, ustvari, i dalje pati od strukturnih problema, uključujući trgovinske tenzije, brexit i poremećaje u globalnom lancu opskrbe, kao i od teškoća glavnih trgovinskih partnera u borbi s virusom”, dodao je.
Njemačko gospodarstvo potonulo je rekordnih 9,7 posto u drugom tromjesečju, na vrhuncu pandemije Covida-19, uslijed pada potrošnje kućanstava, korporativnih ulaganja i trgovine.
Trgovinske napetosti, neizvjesnost povezana s brexitom i problemi u automobilskom sektoru s prijelazom na proizvodnju električnih vozila pogodili su još i prije pandemije potražnju za njemačkim dobrima i uslugama, gurnuvši proizvodni sektor u recesiju.
Koronakriza otežava potpuni oporavak gospodarstva.
Njemačko poslovno udruženje VDMA objavilo je danas da inženjerske tvrtke očekuju pad proizvodnje za 17 posto u ovoj godini. U 2020. trebao bi uslijediti mršavi rast, od svega dva posto, uz pretpostavku da ne bude drugog vala pandemije i ponovnog zahuktavanja trgovinskih sporova.
