Ministrica poljoprivrede Marija Vučković otklonila je u utorak medijske napise da će Hrvatska u idućih sedam godina dobiti manje sredstava za poljoprivredu iz EU fondova, rekavši da nam europska sredstva nisu smanjena.
„Ukupna sredstva za hrvatsku poljoprivredu, koja bi trebala doći iz EU sredstava za sedmogodišnje razdoblje iznose 3, 4 milijarde eura, pa otklanjam medijske napise da imamo smanjena sredstva“, rekla je ministrica na saborskom Odboru za poljoprivredu kojem je predstavila Nacrt strategije razvoja poljoprivrede do 2030. godine.
Odbor je izvijestila da je izrada Strategije započela u listopadu 2018., potpisivanjem ugovora sa Svjetskom bankom, podsjetivši kako je sličan dokument posljednji put donijet prije gotovo 20 godina, a od tada su se okolnosti bitno promijenile.
„Bitno je da donesemo dobar strateški dokument koji će naići na konsenzus i biti provediv“, istaknula je ministrica Vučković te objasnila kako je tekla izrada dokumenta.
Potencijali i ograničenja sektora
Potencijalima hrvatskog poljoprivrednog sektora označila je raznolike agro-ekološke uvjete, neograničen pristup tržištu EU, mogućnost financiranja iz prilično velikog proračuna. Strukturnim ograničenjima označava nisku produktivnost i konkurentnost, niska ulaganja. Ona, međutim, postaju veća, to se postupno rješava, naglasila je.
Prilike za rast sektora ministrica poljoprivrede vidi u povezivanju s prehrambenom industrijom i podupiranjem investicija u njoj, povećanjem konkurentnosti i produktivnosti.
„Prihodi iz poljoprivrede su također značajno niži, oni su oko šest tisuća eura po gospodarstvu i to planiramo udvostručiti u deset godina“, poručila je Vučković.
Članovi saborskog Odbora iznijeli su niz problema s kojima se nosi poljoprivreda.
Samo 7 do 10 posto OPG-ova ima osiguranje usjeva, trebalo bi vezati da onaj tko nema osigurane površine ne može računati na poticaje, rekao je Josip Đakić (HDZ) koji drži i da, svugdje gdje je to moguće, sirovinu treba uzimati od domaćih poljoprivrednika. Cijeli program sušenog povrća potrebnog za Vegetu, vjerojatno se uvozi iz Poljske, upozorio je.
Željko Lenart (HSS) kaže da u našoj poljoprivredi funkcionira jedino ratarstvo, ne zbog naših politika, nego dobrih kupaca, a da su nam u problemu voćari, uzgajivači svinja i da nam umiru tržnice.
Zašto su izostala nova radna mjesta u poljoprivredi
Izostanak novih radnih mjesta u poljoprivredi Stipan Šašlin (HDZ) pripisuje sustavu poticanja ratarstva. Budemo li ratarstvo poticali, ostat ćemo s još manjim brojem ljudi u poljoprivredi, došlo je vrijeme da se potiče finalni proizvod, utovljeno june, mlijeko i sl., kaže zastupnik.
Slično misli i Ružica Vukovac (DP). „Kada smo odlučili stočarima oduzimati zemlju i davati je ratarima, počeli smo uništavati selo“, kaže zastupnica i poručuje kako se bez rješenja problema poljoprivrednog zemljišta ne može riješiti ni pitanje radnih mjesta ni produktivnost.
SDP-ova Martina Grman Kizivat (SDP) pozdravlja donošenje Strategije, no ministrici poručuje kako je nije uvjerila da je provediva.
Predsjednica saborskog Odbora Marijana Petir ističe kako je jasno da u poljoprivredi ima puno problema, no zadovoljna je što su svi postali svjesni kako je to nacionalna strateška grana i da je ulaganje u nju – pitanje nacionalne sigurnosti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
