"Halo, inspektore" upozorava na jedno drastično poskupljenje: "Šokantnih 7,95 eura za 15 kilograma!"

Šokantnih 7,95 eura za 15 kilograma

Usred siječanjskog vala hladnoće, hrvatski građani suočeni su s ozbiljnom nestašicom ovog energenta, ali i s drastičnim rastom cijena, koje su u vrlo kratkom roku dosegnule razine koje prosječna kućanstva više ne mogu pratiti.

U svega mjesec dana svjedočimo sramotnom skoku cijena: standardna vreća drvnih peleta od 15 kilograma, koja je do Božića stajala oko 4,80 eura, danas se bez zadrške prodaje i po šokantnih 7,95 eura, što predstavlja povećanje od čak 65 posto. To u praksi znači da hrvatski potrošač danas za jednu paletu peleta mora „iskeširati“ gotovo 220 eura više nego prije samo mjesec dana.

To nije tržišna korekcija — to je čisto iznuđivanje potrošača u nevolji. Cijena po kilogramu skočila je s prošlomjesečnih 0,32 eura na od 0,53 eura ovog tjedna, dok su popusti na paletnu kupnju gotovo u potpunosti nestali.

Između 100 i 200 tisuća kućanstava koristi pelete

Prema procjenama, u Hrvatskoj u siječnju 2026. godine između 100.000 i 120.000 kućanstava koristi drvni pelet kao primarni ili sekundarni energent za grijanje. Broj korisnika peleta u RH dramatično je porastao od 2015. godine, kada je bilo svega desetak tisuća peći na pelet. Taj rast izravno je potaknut državnim subvencijama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), koje su često pokrivale 40 do 80 posto troška ugradnje, čime su građani potaknuti na prelazak s loživog ulja, ugljena ili drva na pelet.

Procjenjuje se da domaće tržište godišnje troši oko 200.000 do 250.000 tona peleta, dok Hrvatska istodobno proizvodi gotovo 500.000 tona, odnosno dvostruko više nego što joj je potrebno. Unatoč tome, čak 80 posto domaće proizvodnje izvozi se, ponajviše zbog viših cijena na tržištima Italije i Austrije.

"Država mora pokazati socijalnu osjetljivost"

Građani koji prate platformu Halo, inspektore nisu samo kupci — oni su i suvlasnici nacionalnog resursa, hrvatskih šuma, na kojima proizvođači ostvaruju ekstraprofit koristeći povlaštenu sirovinu. Smatramo da je moralna i zakonska obveza proizvođača i države pokazati socijalnu osjetljivost u kriznim trenucima, a ne se skrivati iza floskula o „slobodnom tržištu“ dok su police prazne, cijene podivljale, a hrvatsko drvo grije većinom domove u inozemstvu.

Tisuće kućanstava prešle su na grijanje na pelet uz izravne poticaje Fonda za zaštitu okoliša, vjerujući u državna obećanja o održivoj i povoljnijoj energiji. Danas su ti isti građani „zatočeni“ u sustavu u kojem domaći pelet masovno odlazi u izvoz, dok domaće tržište, usred zime, ovisi o tržišnim „ostacima“ i robi sumnjive kvalitete koja se trenutačno prodaje različitim kanalima diljem Hrvatske, jer prvoklasnih, uglavnom domaćih peleta – nema.

Traže odgovore od Ministarstva, Fonda za zaštitu okoliša, DORH-a...

Zbog svega navedenog, potrošačka platforma Halo, inspektore službeno je zatražila hitne odgovore nadležnih državnih institucija, i to od:

• Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT), uz pitanje kako planiraju zaštititi građane koje su sami usmjerili na ovaj energent te provodi li se ovakav oblik „zelene tranzicije“ na štetu energetski ugroženijih skupina koje su prihvatile pelet kao energetski, ekološki i učinkovit energent;
  
• Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), s upitom koliko je kućanstava u Hrvatskoj iskoristilo subvencije za ugradnju sustava na pelet, odnosno koliki je iznos javnog novca uložen u ovu „zelenu tranziciju“;
  
• Hrvatskih šuma (HŠ), uz pitanje zašto se ugovori s prerađivačima, kojima se daje na raspolaganje nacionalno bogatstvo, ne uvjetuju obveznim kvotama za domaću maloprodaju;
  
• Državnog inspektorata (DIRH), uz zahtjev da se hitno utvrdi radi li se o špekulativnom skrivanju zaliha s ciljem ostvarivanja ekstraprofita usred zime;
  
• Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), zbog sumnje na usklađeno djelovanje, odnosno moguću kartelizaciju vodećih tržišnih aktera;
  
• Udruge proizvođača peleta, briketa i drvne biomase (bivši CROBIOM), zbog potpunog izostanka transparentnosti i odgovornosti prema domaćim potrošačima.
  

Potrošačka platforma Halo, inspektore poziva tijela javne vlasti na brzu, odlučnu i učinkovitu reakciju. Nedopustivo je da se resurs svih građana koristi isključivo za privatni izvozni profit, dok hrvatske obitelji plaćaju ceh lošeg upravljanja strateškim šumskim i energetskim resursima.