Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u studenom su u odnosu na isti mjesec lani porasle za 4,8 posto, što je najviša stopa rasta od veljače 2013. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), a po procjenama RBA analitičara, u prosincu bi stopa inflacije mogla premašiti 5 posto.

U odnosu na listopad, potrošačke cijene u prosjeku su više za 0,7 posto, objavio je u petak DZS.

“Daljnje ubrzavanje inflatornih pritisaka nastavljeno je i u studenom, uz mjesečni rast od 0,7 posto, što je godišnju stopu rasta gurnulo na 4,8 posto i tako nadmašilo sva očekivanja.
Iako se ovakva kretanja čine relativno umjerena u usporedbi s drugim zemljama srednje i istočne Europe, činjenica je da je inflacija dosegla najvišu razinu u gotovo 9 godina”, ističu analitičari iz Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na najnoviji podatak DZS-a.

Usporedbe radi, najviše godišnje stope inflacije u EU u studenome bilježile su Litva, za 9,3 posto, Estonija, 8,6 posto i Mađarska, 7,5 posto, dok je najnižu stopu inflacije zabilježili Malta, od 2,4 posto te Portugal, od 2,6 posto.

Prijevoz poskupio 12,9 posto, hrana 6 posto

Promatrano na godišnjoj razini, najviši rast cijena u Hrvatskoj zabilježen je u kategoriji prijevoza, 12,9 posto, a taj rast uvelike je generiran rastom cijena goriva, za 26,6 posto godišnje,
odražavajući rast cijena na svjetskim robnim burzama sirove nafte.

Godišnji rast cijena bilježe i sve ostale kategorije, pri čemu hrane i bezalkoholnog pića za 5,7 posto, alkoholnih pića i duhana za 5,6 posto, stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva za 3,5 posto itd.

Cijene hrane, koje čine gotovo četvrtinu potrošačke košarice, nastavile su započeti rast iz srpnja pa su u prosjeku na godišnjoj razini više šest posto. Porasle su i za 1,6 posto u odnosu na listopad.

“Od sredine godine, uslijed globalnih čimbenika, ali dijelom i zbog ovogodišnjih vremenskih uvjeta na domaćem tržištu, pojačani su inflatorni pritisci na cijene hrane”, zamjećuju analitičari RBA.

Rastu potrošačkih cijena na mjesečnoj razini za 0,7 posto, pak, najviše su dale doprinos cijene hrane i bezalkoholnih pića, koje su porasle u odnosu na listopad za 1,5 posto te odjeće i obuće, za 1,3 posto.

U prvih 11 mjeseci prosječna inflacija 2,3 posto

U razdoblju od siječnja do studenog prosječna godišnja stopa inflacije dosegnula je 2,3 posto, podaci su DZS-a.

Najveći doprinos rastu inflacije u tom razdoblju, očekivano, došao je od rasta cijena prijevoza za 7,9 posto te alkoholnih pića i duhana, čija je cijena porasla 5,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije. Istodobno, cijene hrane i bezalkoholnih pića uvećane 1,1 posto.

Kako ističu iz RBA, otprilike 50 posto ovogodišnjeg rasta inflacije odražava više cijene energije. Nadalje, proljetno povećanje trošarina na duhan i alkoholna pića izvršilo je pritisak na te proizvode pa njihove više cijene (za 5,9 posto) objašnjavaju dodatnih 13,6 posto doprinosa rastu cijena.

Iz RBA dodaju i da probuđena inflacija hrane za sada doprinosi prosječnom rastu cijena s 13,3 posto.

Monetarna politika ima ograničene instrumente za reakciju

“Čini se da do sada povećanje sirovina na svjetskom tržištu, kao i utjecaj poremećaja u globalnim opskrbnim lancima, nisu odigrali značajnu ulogu u godišnjem rastu potrošačkih cijena. Naime, industrijski proizvodi (bez hrane i energije) u istom su kumulativnom razdoblju porasli za samo 0,4 posto uz doprinos ukupnom rastu potrošačkih cijena za oko 4,6 posto”, kažu u svom osvrtu.

Očito je kako trenutni razvoj događaja ne odražava uobičajeni obrazac kretanja prije pandemije covida 19, i uglavnom je generiran inflacijom na strani ponude, zamjećuju.

“Stoga monetarna politika u Hrvatskoj ima ograničene instrumente za reagiranje protiv inflacije troškova pa se dio inflatornih pritisaka pokušava obuzdati administrativnim ograničenjem cijena goriva, što smo vidjeli tijekom listopada i studenog. Očekujemo kako će nadolazeći mjeseci donijeti daljnje ubrzanje inflatornih pritisaka podržano i baznim efektom iz prvog tromjesečja 2020. Stoga će već u prosincu godišnja stopa rasta premašiti 5 posto i tako će prosjek 2021. iznositi 2,5 posto”, procjenjuju u RBA.

Inflatorni pritisci trebali bi biti izraženiji u prvoj polovini 2022., posebno potaknuti cijenama hrane i energenata, navode dalje.

Treće tromjesečje 2022. donijet će smirivanje praćeno usporavanjem kako se približavamo kraju godine. Međutim, kako ističu, čak niti ovakva kretanja neće biti dovoljna da stopu inflacije u 2022. stavi ispod prosjeka 2021.

“Stoga revidiramo godišnju stopu inflacije u 2022.  na 3,1 posto, uz naglašen uzlazni rizik”, zaključuju.

Marić ranije ovoga tjedna najavio ubrzanje inflacije

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u utorak je izjavio kako očekuje da će podaci o inflaciji za studeni pokazati njezino ubrzanje, pri čemu je istaknuo činjenicu da je Hrvatska još uvijek ispod prosjeka Europske unije kada je riječ o inflacijskim stopama.

Po podacima Eurostata, inflacija u EU u studenome je na godišnjoj razini dosegnula 5,2 posto, a u eurozoni 4,9 posto.

Kretanje inflacije jedan je od tri maastriška kriterija, koji Hrvatska mora ispuniti za ulazak u eurozonu. Pritom stopa inflacije određene zemlje članice ne smije biti veća od 1,5 postotnih poena prosječne stope inflacije za tri zemlje EU s najnižom inflacijom u godini koja prethodi preispitivanju stanja u zemlji članici kandidatkinji za europsku monetarnu uniju.

Prema Vladinim projekcijama, stopa inflacije za cijelu 2021., ali i za iduću godinu, trebala bi iznositi 2,5 posto.