Građani se žale na ugostitelje, oni odgovaraju: "Mi preskupi? Pa inflacija nam je sve pojela"

Ne treba isključiti ni cijene, koje su odvratile goste koji bi inače možda trošili više, no kad su vidjeli da Hrvatska kotira po njima iznad Španjolske, Italije, Grčke... predomislili su se, piše Novi list.

Ukratko, o ovogodišnjoj turističkoj sezoni već je mnogo toga rečeno, no debate su se uglavnom svodile na to kako je Hrvatska skupa, pri čemu su mnogi apostrofirali upravo ugostitelje.

"Generacija Z više jede brzu hranu"

Hrvoje Margan, predsjednik Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore (HOK), uoči tradicionalnog 37. kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika HOK koji se od 23. do 25. studenoga održava u Makarskoj, ukazao je na niz faktora koji su oblikovali sezonu, ponašanje putnika, a samim time i potrošnju u ugostiteljskim objektima.

Potvrdio je lošije rezultate u srpnju, što se, s obzirom na povećan broj zaposlenih u sezoni osjetilo, ali i na niz drugih čimbenika.

"Dolazi i do promjene generacija. Naime, Z generacija više se koristi objektima brze prehrane, a tu su i trgovački lanci koji gotovo imaju restoransku ponudu. To je to naše "novo normalno". Što se tiče dobiti samih ugostitelja u cijeloj toj priči, vidjet će se po bilancama dobiti za ovu godinu. Ali inflacija je praktički pojela naše povećanje cijena", kazao je Margan.

Cijene energenata, kao i troškovi zaposlenih su narasli, trgovina je varirala s maržama i sve je to, jasno, utjecalo na konačni rezultat ove sezone. Ne treba zaboraviti niti da se vrijednost neto plaća i doprinosa udvostručila. Ne tako davno djelatnici u ugostiteljstvu su imali prosjek neto plaće oko 670 eura, a danas je to 1200 eura.

"Takav rast troškova, uvećan po svim parametrima, je trebalo implementirati u cijenu našeg konačnog proizvoda, pritom uzimajući u obzir primjedbe u javnosti da smo skupi, odnosno ostati cjenovno pristupačni. Vratili su se i gosti manje platežne moći, a kada govorimo o cijenama, samo formiranje cijena je u nekim slučajevima otišlo ukrivo pa se događalo da jednostavni objekti poput fast fooda izjednače cijene s pizzerijom. U svemu tome se nama, ugostiteljima i turističkim djelatnicima, učestalo i stalno komuniciralo samo u jednom smjeru, a to je da smo preskupi. To je stvar percepcije utjecaja raznih čimbenika i definitivno se ne može tako jednoznačno razumjeti. Jedno je neopravdano podizanje cijena, a drugo je pokušati održivo poslovati", objašnjava Margan i dodaje:

"Treba reći i kako naše kolege ugostitelji u Sloveniji, Italiji, BiH i Mađarskoj imaju značajno manje ulazne fakture robe s kojom rade."

Ukazao je i da ugostitelji teže održivosti, što znači ne još dodatnih stolica na terasi u špici sezone, već ravnomjerniji promet kroz duži period u godini, a što im pomaže i kod privlačenja djelatnika. Što se tiče pitanja radne snage, njen nedostatak i dalje je jedan od gorućih u hrvatskom turizmu pa tako i ugostiteljstvu. Domaćeg radnika je i dalje teško naći te se stoga zapošljava strance.

Ovog ljeta ponovo je bilo ukazivanja na sporost oko izdavanja dozvola za strane radnike, iako su u policijskim upravama činili sve što se moglo s obzirom na broj službenika kojima raspolažu.

Rast broja zaposlenih

Margan je pojasnio kako kod strane radne snage polako dolazi do situacije da radnika za najjednostavnije poslove ima dovoljno, međutim, sad treba one radne snage koje će upravljati tim djelatnicima.

Prema podacima Obrtnog registra u Hrvatskoj je posljednjeg dana listopada u Cehu ugostiteljstva i turizma bilo aktivno 11.869 obrta. U odnosu na listopad prethodne godine, to predstavlja rast od 82 obrta odnosno 0,7 posto, a u odnosu na listopad 2020. godine rast od 195 obrta, odnosno 1,7 posto.

U posljednjih pet godina najveći porast broja obrta u Cehu ugostiteljstva i turizma zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (157 obrta više, odnosno 6,8 posto) te u Zadarskoj županiji (101 obrt više, odnosno 8,6 posto), dok je najveći pad broja obrta u navedenom cehu zabilježen u Primorsko-goranskoj županiji (49 obrta manje, odnosno 3,9 posto) te u Krapinsko-zagorskoj županiji (27 obrta manje, odnosno 11,7 posto).

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), tijekom listopada su u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane bile zaposlene ukupno 26.684 osobe, od čega 6501 obrtnik i 20.183 radnika, čime je u odnosu na listopad 2020. zabilježen porast od 8,3 posto.

PROČITAJTE JOŠ