Cijene struja i plina u Europi: Evo kako stoji Zagreb

Troškovi energije najviše pogađaju najranjivije skupine

Cijene energije za kućanstva u Europi naglo su porasle nakon ruske invazije na Ukrajinu početkom 2022. godine. Stabilizirale su se otprilike godinu dana kasnije, ali i dalje ostaju iznad razina prije krize, prema Indeksu cijena energije za kućanstva (Household Energy Price Index – HEPI).

Troškovi energije najviše pogađaju kućanstva s nižim prihodima, koja veći dio svog budžeta troše upravo na te izdatke. Prema Eurostatu, električna energija, plin i ostala goriva u prosjeku čine 4,6 % ukupne potrošnje kućanstava u EU.

Cijene se znatno razlikuju diljem Europe, pokazuje HEPI koji sastavljaju Energie-Control Austria, MEKH i VaasaETT.

Pa koje europske prijestolnice imaju najskuplju – a koje najjeftiniju – električnu energiju i plin početkom 2026. godine?

Prednjači Berlin, istočna Europa ipak povoljnija

Od 2. siječnja 2026. cijene električne energije za krajnje kućne korisnike kretale su se od 8,8 centi po kilovatsatu u Kijevu do 38,5 centi po kilovatsatu u Bernu, dok je prosjek EU iznosio 25,8 centi po kilovatsatu, prenosi Euronews.

Berlin (38,4), Bruxelles (36,5), Dublin (36,5), London (36,4) i Prag (36,4) bili su među najskupljim gradovima za kućanstva kada je riječ o električnoj energiji.

Uz Kijev, najniže cijene električne energije za kućanstva nude Budimpešta (9,6), Podgorica (11,1) i Beograd (11,6).

Cijene električne energije općenito su niže u glavnim gradovima srednje i istočne Europe, uz iznimku Praga.

U glavnim gradovima pet najvećih europskih gospodarstava cijene električne energije redovito premašuju prosjek EU, što je bio slučaj i u siječnju 2026.

Zašto postoje razlike u cijenama električne energije?

Ključnu ulogu u razlikama među zemljama imaju čimbenici specifični za pojedina tržišta. Predstavnici HEPI-ja ističu razlike u energetskom miksu – poput ovisnosti o prirodnom plinu ili obnovljivim izvorima – kao i strategije nabave, formiranja cijena i unakrsnog subvencioniranja.

Porezi i troškovi distribucije također imaju velik utjecaj. Oni mogu značajno promijeniti rang-liste i razine cijena, što je vidljivo na primjeru njemačke prijestolnice.

Promjene rang-liste prema kupovnoj moći

Kada se cijene prilagode standardu kupovne moći (PPS), rang-liste cijena električne energije znatno se mijenjaju. PPS je umjetna obračunska jedinica koja uklanja razlike u općoj razini cijena i omogućuje pravedniju usporedbu.

U PPS terminima, cijene električne energije kreću se od 10,9 u Oslu do 49 u Bukureštu.

Najveće promjene u poretku bilježe Bern, koji je s prvog mjesta po cijeni u eurima pao na 22. mjesto u PPS-u, te Luksemburg, koji je s 17. pao na 26. mjesto. Bukurešt se s 11. mjesta po cijeni u eurima popeo na prvo mjesto prema PPS-u, dok se Riga s 14. mjesta pomaknula na peto.

Ove promjene pokazuju da, iako mnoge istočnoeuropske prijestolnice imaju niže nominalne cijene električne energije, slabija kupovna moć čini taj trošak većim opterećenjem za kućanstva.

Suprotno tome, gradovi zapadne i sjeverne Europe mogu izgledati skupo u nominalnim iznosima, ali u PPS usporedbi postaju relativno pristupačniji.

Stockholm među najskupljima

U siječnju 2026. cijene prirodnog plina za kućanstva kretale su se od 1,6 centi po kilovatsatu u Kijevu do čak 35 centi po kilovatsatu u Stockholmu. Unutar EU-a, cijena u Stockholmu bila je više od 13 puta viša nego u Budimpešti, gdje je plin koštao 2,6 centi po kilovatsatu.

Amsterdam se nalazi na drugom mjestu s cijenom od 17,4 centa po kilovatsatu, što pokazuje da su cijene plina u Stockholmu dvostruko više od onih kod prvog sljedećeg grada na listi.

HEPI izvješće to povezuje sa strukturom švedskog tržišta plina. Švedska ima tek oko 77.000 kućanstava koja koriste plin, od čega je oko 50.000 priključeno na izoliranu plinsku mrežu u Stockholmu.

Bern (15,8), Lisabon (13,8), Rim (13,6), Pariz (12,8), Beč (12,7), Dublin (11,7) i Prag (10,7) također su među skupljim gradovima, s cijenama plina iznad prosjeka EU od 10,6 centi po kilovatsatu.

Čimbenici koji oblikuju razlike u cijenama

Prema HEPI-ju, razlike u cijenama oblikuju čimbenici poput strategija nabave i određivanja cijena, vremenskih i temperaturnih uvjeta, razina zaliha, povezanosti tržišta, unakrsnog subvencioniranja i strukture tarifa.

U PPS terminima, švedska prijestolnica i dalje je najskuplja kada je riječ o cijenama plina za kućanstva. Raspon se kreće od 3,6 u Budimpešti do 28,5 u Stockholmu.

Rang-liste cijena u eurima i prema PPS-u znatno se razlikuju u više zemalja. Najizraženiji primjeri su Bern, koji je s trećeg mjesta po cijeni u eurima pao na šesto mjesto u PPS-u, Luksemburg koji je pao s 13. na 24. mjesto te Berlin koji je pao s 11. na 18. mjesto.

Sofija se s 15. mjesta po cijeni u eurima popela na peto mjesto prema PPS-u, Vilnius sa 17. na 11., dok se Bukurešt pomaknuo s 23. na 17. mjesto.

Prilagodba prema standardu kupovne moći pokazuje da gradovi s nižim nominalnim cijenama plina često postaju među najskupljima kada se uzmu u obzir razine prihoda, dok se zapadne i sjeverne prijestolnice s visokim cijenama u apsolutnim iznosima u relativnom smislu često pokazuju pristupačnijima.