Nakon uvođenja eura mnogi su se pitali što će s dogoditi s našom Hrvatskom narodnom bankom, kakva će njena uloga biti u budućnosti i što će ona točno raditi.
Pripreme za uvođenje eura trajale su jako dugo, još otkako je Hrvatska 1. srpnja 2013. godine postala punopravna članica Europske unije, a mogućnost uvođenja eura, kao nacionalne valute tada je bila samo daleki plan. Desetljeće poslije, euro je postao službena valuta unatoč velikom protivljenju dijela stručne i političke javnosti. Govorilo se da će uvođenje eura dovesti do rasta cijena pri čemu plaće i mirovine, u tom prvome valu, neće pratiti taj rast. Također, upozoravali su da će uvođenjem eura u vrijeme inflacije doći do izraženijeg smanjenja kupovne moći građana te da će Hrvatska narodna banka, uvođenjem strane valute izgubiti mogućnost utjecati na smanjenje inflacije i monetarnu suverenost koju smo imali s našom vlastitom valutom.
No, kako je u više navrata rekao ekonomist Ljubo Jurčić, Hrvatska ima euro od 1994. godine, i prije nego što je euro došao, i zove se kuna. Tvrdi i kako je od prvoga dana uvođenja, tečaj kune bio fiksiran uz tečaj njemačke marke iako hrvatsko gospodarstvo nikada nije pratilo razvoj njemačkog gospodarstva, kao i da je kuna samo ime valute, ali da nikad nije imala pravu ulogu novca. Prema njegovim riječima takva je politika uništila hrvatsko gospodarstvo radi koje gubimo tvornice, mladi odlaze…
O ulozi eura u poskupljenju, inflaciji, gubitku kupovne moći, pisat će se i govriti još godinama, no pitanje je što će biti od Hrvatske narodne banke.
Iz HNB-a kažu da je danom uvođenja eura, Hrvatska narodna banka postala dio Eurosustava, koji čine ESB i nacionalne središnje banke svih država članica europodručja. “Krajem 2021. taj je sustav imao gotovo 47 tisuća zaposlenih, od čega je tek oko 3,5 tisuća radilo u Europskoj središnjoj banci, dok je preostalih 43,5 tisuće zaposlenih radilo u središnjim bankama 19 članica europodručja. Iz toga je očito da je Eurostav po svojoj naravi izuzetno decentraliziran, što se odnosi i na sudjelovanje u donošenju odluka i njihovoj provedbi”.
HNB ravnopravno sudjeluje u kreiranju monetarnih politika EU-a
Dodaju da za Hrvatsku narodnu banku ulazak u europodručje znači da će zaposlenici HNB-a potpuno ravnopravno sudjelovati u radu otprilike 160 odbora, pododbora, radnih skupina i drugih radnih tijela koje trenutno djeluju u okviru Eurosustava i Jedinstvenog nadzornog mehanizma, koji je zadužen za superviziju banaka. “Kao što je poznato, guverner HNB-a je od dana uvođenja eura postao punopravni član Upravnog vijeća Europske središnje banke, koje donosi sve odluke iz područja monetarne politike i brojne druge odluke iz njegove nadležnosti”, naglašavaju.
Kažu da će HNB, osim što će aktivno i ravnopravno drugim članicama europodručja sudjelovati u oblikovanju zajedničke monetarne politike, tu politiku provoditi putem monetarnih operacija koje će se odvijati putem transakcija između Hrvatske narodne banke i hrvatskih banaka. “HNB će u punoj mjeri obavljati funkciju zajmodavca u krajnjoj nuždi te će, u slučaju potrebe, moći samostalno plasirati likvidnost bankama u euru, dok je prije uvođenja eura kao službene valute HNB mogao plasirati bankama isključivo likvidnost u kunama”, rekli su nam u HNB-u dodali da će kao i dosad, HNB samostalno provoditi makrobonitetnu politiku, odnosno imat će na raspolaganju instrumente i mjere usmjerene na kapital kreditnih institucija i njihove uvjete financiranja koje će koristiti s ciljem izbjegavanja i smanjenja sistemskih rizika kao i jačanja otpornosti financijskog sustava.
HNB i dalje ostaje angažiran u superviziji kreditnih institucija
Naglašavaju i to da, od ulaska u Jedinstveni nadzorni mehanizam i blisku suradnju 10. srpnja 2020. HNB obavlja poslove nadzora kreditnih institucija sa sjedištem u Hrvatskoj u suradnji s Europskom središnjom bankom te da zaposlenici HNB-a sudjeluju u radu zajedničkih supervizorskih timova za banke čiji je nadzor preuzela Europska središnja banka. Dodaju da kod manje značajnih kreditnih institucija HNB ima nešto veću ulogu, pri čemu određene odluke i za te banke donosi Europska središnja banka u skladu sa zajedničkim procedurama.
No, ističu kako HNB i nakon uvođenja eura suštinski ostaje jednako angažiran u superviziji kreditnih institucija, ali da će Europska središnja banka svoje nadzorne odluke u dijelu u kojem je sukladno Uredbi o SSM-u bila izravno nadležna umjesto HNB-u od 1. siječnja 2023. izravno upućivati kreditnim institucijama. Također, naglašavaju i da će nadzor u pojedinim područjima koja nisu obuhvaćena Uredbom o Jedinstvenom nadzornom mehanizmu kao što su, primjerice, ograničenja ulaganja u materijalnu imovinu ili utvrđivanje pravila za računovodstvo i klasifikaciju izloženosti, ostati u okviru nacionalnih ovlasti.
Ulaskom u europodručje, HNB ostaje nadležna za provedbu zaštite potrošača, i dalje će izdavati novčanice i kovanice eura te osiguravati neometano funkcioniranje platnog sustava.
HNB je nakon uvođenja eura manji dio pričuva prenio na Europsku središnju banku – zbog toga će sudjelovati u raspodjeli dobiti Eurosustava u skladu s kapitalnim ključem. No, kao i dosad, Hrvatska narodna banka će samostalno upravljati međunarodnim pričuvama preostalim nakon uplate odgovarajućeg iznosa pričuva u kapital Europske središnje banke te će višak prihoda nad rashodima ostvaren upravljanjem tom imovinom i dalje uplaćivati u državni proračun RH. Osim toga, HNB će i dalje imati važnu ulogu u nadzoru provedbe nacionalnih propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma”, opisali su svoje stare/nove obveze iz HNB-a.
Više posla i obveza
Ulaskom u europodručje obujam rada HNB-a se – povećava.
“Sve što se prenosi na Europsku središnju banku je odluka o monetarnoj politici koja se donosi na zajedničkom sastanku svih guvernera europodručja u Frankfurtu, na sastanku Upravnog vijeća ESB-a. Sve ostalo ostaje u nacionalnim središnjim bankama, dakle HNB nastavlja provoditi monetarnu politiku na lokalnoj razini”, kažu.
Dodaju da će se zajedničke odluke o monetarnoj politici provoditi na hrvatskom tržištu kroz transakcije s domaćim bankama te da se u okviru zajedničkih timova i mehanizama nastavlja rad na superviziji kreditnih institucija i upravljanjem sustavom platnog prometa u Hrvatskoj.
“HNB naime upravlja domaćom komponentom sustava velikih međubankarskih plaćanja te distribuira i povlači gotovinu eura. Nastavlja se i kompilacija kompletne statistike, uz nove zahtjeve, kao i aktivnosti povezane sa sanacijom kreditnih institucija i praćenjem zaštite potrošača”, istaknuli su iz HNB-a.
Tako će HNB, kao i centralne banke drugih članica europodručja, nastaviti obavljati svoju zadaću, samo u drugačijem svjetlu, s ponešto drugačijim zadaćama, ali u jednakim zakonskim obvezama i okvirima kao i ranije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare