Koliko studenti u Njemačkoj plaćaju stanarinu?

Prema analizi instituta empirica, najamnine u zajedničkim stanovima rastu, vrlo popularni oblik stanovanja za studente, dvostruko više od općih troškova života.

"Studirati i stanovati u Münchenu ili u Siegenu?“ Ovo pitanje moraju si postaviti mnogi studenti prije početka zimskog semestra. Gdje se zapravo može priuštiti studiranje – i stan? Pitanjem iznajmljivanja zajedničkih stanova u zimskom semestru 2025. godine bavio se i istraživački institut empirica.

Prema rezultatima istraživanja, relativno povoljno se može „živjeti u Siegenu“. Tamo soba u stanu koji koristi više studenata u prosjeku košta oko 350 eura. U Münchenu, s druge strane, standardna cijena je 750 eura – više nego dvostruko. Viši troškovi života u bavarskoj prijestolnici pritom nisu uračunati u izračun, ali su u stvarnosti itekako prisutni, piše DW.

Studirati tamo gdje je jeftinije

O tome gdje će netko studirati danas sve više odlučuje individualni proračun – zbog enormnih razlika u cijeni najamnina u njemačkim gradovima. „U prošlosti su ljudi gledali što im je bliže mjestu stalnog stanovanja“, kaže Reiner Braun iz empirice. „Ili, tamo gdje je dobro nastavno osoblje.“ U međuvremenu je najamnina postala važan čimbenik. „To sve više postaje kriterij“, kaže Braun.

Iz statistike se može izvesti pravilo: što je sveučilišni grad manji i što je manje prestižan, to su najamnine za sobe u zajedničkom stanu povoljnije. Ali to samo odražava opći trend, kaže Braun. „Za usporedbu, najamnine zajedničkih stanova i cijene najma ostalih nekretnina porasle su u sličnom opsegu.“

Rast cijena od 74 posto od 2012. godine

Braun i njegove kolege također su izračunali da je povećanje cijena najma zajedničke sobe u prosječnom njemačkom sveučilišnom gradu od 2012. godine iznosilo 74 posto. Za usporedbu: potrošačke cijene u istom su razdoblju ukupno porasle za 32 posto. Baza podataka na temelju koje je provedeno istraživanje bilo je više od 100.000 oglasa za najam zajedničkih soba u više od 120 gradova u kojima se nalaze sveučilišta.

Tijekom svakog početka semestra, posebno zimskog, studenti se suočavaju sa sve većim problemom. „Osnovni problem ostaje: manjak stanova na tržištu nekretnina“, rezimira Braun. Vrijeme jeftinog studentskog smještaja je prošlo. Jedan od razloga za to: jednostavno ima više studenata nego ranije. A oni nemaju dovoljno mogućnosti smještaja u takvim zajedničkim stanovima.

Prema Braunu, razlog leži u tome što se premalo gradilo, posebno u predgrađima njemačkih metropola. U prošlosti su se ljudi tamo tradicionalno selili nakon završetka studija – što je smanjivalo pritisak na uže gradske jezgre. „Danas sve više onih koji završe studij ostaje u gradovima“, kaže Braun. I to dodatno pogoršava nedostatak stanova.

Za ljude koji si jednostavno ne mogu priuštiti život u nekim gradovima, postoji zapravo samo jedan izlaz: „Ono što pojedinac može učiniti jest da ne studira u Münchenu, nego, na primjer, u Jeni ili Erfurtu, u Siegenu ili Kasselu. Sveučilišta u tim gradovima također uživaju međunarodni ugled", kaže Braun.

Mora se više graditi

Taj se efekt ne može brzo ukloniti, smatra Braun. Jedino što pomaže je ono na što političari i stručnjaci tako često upozoravaju: „Graditi više.“ To podrazumijeva više građevinskog zemljišta, kojega obično nedostaje u užem gradskom središtu. Ostaju dakle samo predgrađa metropola.

Izgradnja novih stambenih objekata u tim područjima također bi imala utjecaj na gradske centre, a time i na cijene najamnina soba u stanovima koje koristi više osoba. Ali samo na duži rok. Međutim, trenutačno se u Njemačkoj ne očekuje veći trend rasta građevinske aktivnosti u takvim područjima.