Rast cijena hrane je drugi najveći izvor rasta inflacije, nakon rasta cijena goriva i energenata. Iako su upravo energenti bili ti koji su započeli rast inflacije, poskupljenja su se brzo prelila i na hranu. Cijena goriva čini značajan dio troškova u modernoj mehaniziranoj poljoprivrednoj proizvodnji, a cijena plina je važna zbog toga što je to glavna sirovina za proizvodnju umjetnih gnojiva, bez kojih je moderna poljoprivreda nezamisliva.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu su naglo skočile cijene gotovo svega, pa tako i hrane. Posebno se to odnosi na žitarice, kojih su i Rusija i Ukrajina veliki izvoznici, ali i na druge poljoprivredne proizvode kao što je suncokretovo ulje.
Ukrajina i Rusija su bile odgovorne za gotovo 30 posto ukupnog svjetskog izvoza pšenice te su proizvodile više od pola ukupne svjetske proizvodnje suncokretovih sjemenki i na njih je otpadalo čak 78% svjetskog izvoza. Ukrajina je bila i veliki proizvođač kukuruza, odgovorna za 17 posto svjetskog izvoza.
VEZANE VIJESTI
Razumljivo, rat i sankcije su doveli do oštrog smanjenja izvoza poljoprivrednih proizvoda iz tih zemalja, što je povećalo cijene na svjetskom tržištu. Doda li se tome i efekt porasta cijene goriva i plina, rast cijena hrane je logičan slijed događaja.
Ali ipak valja napomenuti da su cijene hrane počele rasti prije početka rata u Ukrajini, već krajem 2021. Ruski napad je bio akcelerator rasta, ali nikako početni razlog.
Koliko su cijene hrane rasle u Hrvatskoj i u EU
EU prikuplja podatke o kretanju prosječnih cijena hrane u državama članicama, pa se može pratiti koliki je bio rast prošle godine i prethodnog mjeseca. Posljednji podaci se odnose na kolovoz.
Tako su, prema podacima, veleprodajne cijene poljoprivrednih proizvoda – pšenice, ječma, mlijeka i maslaca – u EU već počele padati na mjesečnoj razini. Ali to ne znači kraj rasta cijena, možda samo početak kraja. Trebat će neko vrijeme prije nego što se pad s tržišta veleprodaje prelije na maloprodaju.
Građane, naravno, zanimaju cijene u maloprodaji. Prema podacima Europske unije, maloprodajne cijene hrane u EU su u kolovozu 2022. bile veće za 14.3 posto u odnosu na kolovoz 2021. Najviše je narasla cijena kategorije proizvoda “ulja i masti” (31.5 posto), nakon čega je najveći rast zabilježen u kategorijama proizvoda “mlijeko, sir i jaja” (19.7 posto), “kruh i žitarice” (16.6 posto), “meso” (14.3 posto), “riba i morski plodovi” (12.1 posto), “povrće” (10.7 posto) i “šećer, džem, med i čokolada” (10 posto) , a najmanje je poskupljenje zabilježeno u kategoriji “voće” (6.6 posto).
Cijene hrane u Hrvatskoj su porasle više od prosjeka Europske unije, za 19.8 posto. Od kategorija su najviše poskupjele “mlijeko, sir i jaja” (30.1 posto), “kruh i žitarice” (26.4 posto), “ulja i masti” (25.5 posto), “meso” (19.6 posto), “šećer, džem, med i čokolada” (16.2 posto), “riba i morski plodovi” (14.4 posto), “povrće” (10.7 posto) i “voće” (3 posto).
U Hrvatskoj je cijena svih kategorija proizvoda narasla više od prosjeka Europske unije, osim “ulja i masti”, piše Index.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare