Od dječjeg pudinga do jogurta s čokoladnim zrncima, od kakaa za doručak do slatkih napitaka za školski odmor: hrana za djecu posao je vrijedan milijarde eura.
No zdravstvenim stručnjacima često je trn u oku sastav proizvoda. Oni se žale na previše šećera, previše masti i previše soli u mnogim često detaljno reklamiranim proizvodima i već godinama pozivaju na preispitivanje maloprodaje i industrije.
Diskonti lanac Lidl sada je preuzeo pionirsku ulogu. Lanac je objavio da od iduće poslovne godine, koja u Lidlu počinje 1. ožujka, više neće reklamirati nezdravu hranu namijenjenu djeci – poput zašećerenih jogurta ili pića, ali ni čokolade, piše Fenix magazin.
Iznimke bi trebale biti samo za promotivne artikle za Božić, Uskrs ili Noć vještica – na primjer za čokoladne Djedove Božićnjake ili uskršnje zečeve.
Lidl provodi preporuke WHO-a
“Lidl je prvi njemački trgovac hranom koji je primijenio odgovarajuću preporuku Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)”, rekao je diskont. Ali tvrtka ide i dalje. Do kraja 2025. Lidl također želi prodavati samo onu hranu koja zadovoljava kriterije Svjetske zdravstvene organizacije za zdravu hranu u ambalaži privlačnoj djeci.
Ambalaža bi se mijenjala korak po korak.
“Budući da pothranjenost u djetinjstvu povećava rizik od bolesti povezanih s prehranom u odrasloj dobi, reklamiranje zdrave hrane i nereklamiranje nezdrave hrane do dobi od 14 godina ključno je za zdravlje”, stoji u prezentaciji tvrtke.
Znanstvena alijansa Njemački savez za nezarazne bolesti pohvalila je da Lidl “ide znatno dalje od dobrovoljnih obveza drugih proizvođača i trgovaca”. Potrošačka organizacija Foodwatch pozvala je konkurente da slijede Lidlov primjer.
“S obzirom na raširenu pothranjenost među mladima, s ponekad kobnim posljedicama, ovo je važan korak”, rekla je Luise Molling iz Foodwatcha. Međutim, Aldi, Rewe i Edeka isprva nisu imali izjavu.
Činjenica je: prema znanstvenim istraživanjima oko 15 posto djece i mladih u Njemačkoj trenutačno ima prekomjernu tjelesnu težinu, a šest posto ima čak izrazito prekomjernu tjelesnu težinu (pretilost). To može dovesti do bolesti poput dijabetesa tipa 2, problema sa zglobovima, visokog krvnog tlaka i bolesti srca kasnije u životu.
“Brojni proizvodi dječjeg izgleda karakteristični su prije svega po tome što sadrže mnogo šećera, masti i aditiva – a često su i znatno skuplji”, kritizirala je nedavno Savezna udruga potrošačkih centara.
Većina dječjih proizvoda sadrži previše šećera, masti i/ili soli
Problem nipošto nije ograničen samo na vlastite robne marke trgovačkih lanaca. Studija Foodwatcha iz 2021. o 283 prehrambena proizvoda vodećih proizvođača otkrila je da 85,5 posto proizvoda reklamiranih posebno za djecu sadržava previše šećera, masti i/ili soli prema standardima WHO-a.
Rezultat jedva da je bio bolji nego 2015., unatoč dobrovoljnoj obvezi industrije da smanji šećer. A od 2021. malo je napretka, prema riječima glasnogovornika Foodwatcha u utorak.
Proizvođači robnih marki stvari, naravno, vide drukčije. Na zahtjev Njemačke tiskovne agencije (dpa) , gigant robe široke potrošnje Unilever (Langnese, Knorr) naglasio je da je već u travnju prošle godine prestao s marketingom i oglašavanjem hrane i pića za djecu mlađu od 16 godina, kako za tradicionalne medije, tako i za društvene mreže.
Prehrambena tvrtka Mondelez, poznata po robnim markama Milka i Oreo, objavila je da se u svim svojim reklamnim mjerama u Njemačkoj pridržava dobrovoljne obveze “da neće postavljati reklame usmjerene na djecu mlađu od 14 godina”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE VIŠE
