Cijene nafte porasle su u utorak prema 109 dolara nakon što je EU najavio nove sankcije na uvoz ruske nafte kako bi kaznio Moskvu zbog navodnih ratnih zločina u Ukrajini, što je ponovo u prvi plan gurnulo tijesnu opskrbu.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila za 1,10 dolara viša u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 108,63 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 1,12 dolara višoj cijeni, od 104,40 dolara.

Trgovci su se danas usredotočili na najave zapadnih zemalja da će Rusiji uvesti nove sankcije zbog ubojstava civila u Ukrajini.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Joea Bidena rekao je da će nove američke sankcije Moskvi biti objavljene ovog tjedna.

Europska komisija predložila je niz novih kaznenih mjera, uključujući zabranu kupnje ruskog ugljena i zabranu ulaska ruskih brodova u luke u EU.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je da će nakon zabrane ugljena slijediti nafta, a zatim i plin.

“Budući da Europska unija radi na novim sankcijama koje bi mogle biti usmjerene na rusku naftnu industriju, cijene sirove nafte mogle bi blago porasti u kratkoročnoj perspektivi”, rekao je analitičar FXTM-a Lukman Otunuga.

Kako bi obuzdale cijene, zemlje saveznice SAD-a odlučile su prošlog tjedna koordinirano prodavati naftu iz strateških rezervi, po drugi put u mjesec dana. Međutim, japanski ministar industrije Koichi Hagiuda rekao je da Međunarodna energetska agencija (IEA) još radi na detaljima.

Potporu cijenama pružio je danas i završetak razdoblja održavanja rafinerija u Europi jer najavljuje veću potrošnju nafte, rekli su analitičari.

Ponuda pak kaska i Irak je danas objavio da je u ožujku proizveo 4,15 milijuna barela nafte dnevno, za 222.000 barela manje od kvote koja mu je pripala sporazumom Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika, uključujući Rusiju.

I neki drugi proizvođači, poput Angole i Nigerije, imali su teškoća s popunjavanjem kvota, zbog nedostatnih ulaganja i i problema s održavanjem, što je dodatno pogoršalo problem nedostatne opskrbe.

Kazahstan je pak smanjio prognozu proizvodnje nafte u ovoj godini s 87,5 milijuna na 85,7 milijuna tona nakon oštećenja terminala Caspian Pipeline Consortium u Rusiji.

Analitičar Saxo banke Ole Hansen očekuje da će barel u drugom tromjesečju stajati između 90 i 120 dolara.

“Ključni događaji koji bi mogli pojačati neizvjesnost i dalje su izgledi za sklapanje sporazuma o iranskom nuklearnom programu, eventualna dozvola Venezueli da poveća proizvodnju i, ništa manje važno, moguće povećanje proizvodnje nafte iz škriljevca u SAD-u”, rekao je Hansen.

SAD i dalje smatra da bi preostale sporne točke u pregovorima s Iranom o nuklearnom programu mogle biti riješene, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik američkog ministarstva vanjskih poslova Ned Price.

Naznake dogovora koji bi na tržište vratio do 1,3 milijuna barela iranske nafte dnevno zakočili bi cijene nafte, pokazalo je istraživanje BCA.

OPEC je danas odvojeno objavio da je barel košarice nafte njegovih članica u ponedjeljak stajao 106,23 dolara, što znači da je poskupio za 1,33 dolara u odnosu na prošli petak.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.