Hoćemo li ove jeseni i zime imati dovoljno energenata za grijanje? Jedino što sigurno znamo jest da je situacija posve neizvjesna i da će brojni faktori odlučiti hoće li biti redukcije. Štednja je, pak, već počela. I dok građani koji žive u kućama gaje nadu da će eventualnu nestašicu plina i struje nadoknaditi drvom, oni koji žive u stanovima ne mogu ni sanjati o tome. Istražili smo postoje li kakve druge mogućnosti ili možemo samo prekriženih ruku čekati sezonu grijanja i nadati se da neće doći do energetske apokalipse.
Premda još nije ni kolovoz, građani se već uvelike spremaju za zimu. Razlog tome ove godine je rast cijena energenata uzrokovan ratom u Ukrajini i inflacijom što je dovelo do općeg rasta cijena. Osim na hrani i gorivu građani poskupljenja najviše osjete na režijama te stoga već sad istražuju sve opcije grijanja na zimu.
Štednja je počela
“Kao građani smo vrlo komotni u svim okolnostima (i na poslu i kod kuće) i ne vodimo baš računa o potrošnji energije (naravno da ima iznimki). To je još više izraženo u centralnim toplanama gdje se potrošena energija raspodjeljuje na više potrošača, pa često i u zimskim mjesecima možemo naići na otvorene prozore u stambenim naseljima”, naglašava predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić.
Dodaje da smo navikli na niske cijene energije, no okolnosti su se promijenile.
“Ako ne zbog zaštitite planete, što smo trebali učiniti i prije, zbog enormno visokih cijena energenata morali bismo mijenjati navike koje smo stekli. Europa je siromašna energentima, ovisi o uvozu i ne može utjecati na krajnje cijene. Stoga bi morali krenuti od sebe i maksimalno moguće uštedjeti na energentima jer naša ušteda sutra nekome čuva radno mjesto, a možda i nama samima”, rekao je Pudić.
A kad govorimo o štednji, svojim su primjerom, smanjivši klimu sa 22 na 25 stupnja, to pokazale neke javne institucije poput Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, službenih prostorija Grada Zagreba itd. “Istraživanja kažu da, ako podignete sa 22 na 25 stupnjeva, uštedite 20 posto struje”, pojasnio je dekan PMF-a prof. dr. sc Mirko Planinić.
Europska komisija je u srijedu predstavila plan štednje koji predviđa smanjenje potrošnje plina za 15 posto u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023. Vlada je u ponedjeljak na telefonskoj sjednici donijela uredbu kojom je utvrdila nove najviše maloprodajne cijene naftnih derivata, izmijenila je i uredbu o visini trošarine na energente i električnu energiju. “Pripremamo se za zimske mjesece. Naše podzemno skladište plina Okoli je u fazi punjenja. Mi ćemo do početka listopada imati preko devedeset posto”, rekao je premijer Andrej Plenković.
Oko 40% hrvatskih kućanstava grije se na drva, oko 30% na plin
Dok je za jedne grijanje na drva uobičajeno, drugi tek sad razmatraju tu opciju kako bi uštedjeli. No, stručnjaci upozoravaju da kompletan prelazak na drva nije tako jeftina opcija. Energetičar Igor Grozdanović kao najbolje rješenje predlaže korištenje što više obnovljivih izvora energije, primjerice toplinske pumpe koje koriste energiju zemlje, iako bi za to već bile potrebne Vladine subvencije.
Ideju prelaska na drvo odbacuje: “Poručio bih svima da se ne odlučuju na takav korak unatrag kako bismo zaštitili naše šume i našu prirodu, a time i nas same. Budimo održivi i neovisni.”
Dalibor Pudić ocjenjuje da oko 40 posto kućanstava u Hrvatskoj koristi drva za grijanje u odnosu na oko 30 posto kućanstava koji koriste plin. Desetina onih koji koriste plin, u svom kućanstvu imaju i peć na drva pa je za pretpostaviti da će zbog visoke cijene plina i bojazni zbog nestašice i oni nabaviti drva, dodaje Pudić.
On također ističe da je štednja najučinkovitija mjera: “Ja ipak, što se tiče sigurnosti opskrbe plinom, ne bih bio pesimističan, ali činjenica je da su cijene prilično visoke i stoga bih apelirao na štednju energije jer to znači manju potražnju što uvijek rezultira i nižom cijenom. Nisam ni za prevelika investicijska ulaganja u peći na drva ili nekakva alternativna rješenja jer će prije ili kasnije doći do korekcija cijena plina.”
Građanima koji ionako zbog dotrajalosti moraju kupiti novi uređaj za grijanje, preporučuje i eventualnu izolaciju objekta i promjenu stolarije.
Kompliciranija situacija u zgradama
U zgradama je situacija kompliciranija. Preorijentacija grijanja na drva u zgradama je gotovo neizvediva jer nema dovoljno spremišta za drva ni dimnjaka. Isplati li se onda staviti naglasak na struju? Ili kupiti barem mali električni radijator?
Pudić ističe da se u zgradama može uštedjeti na potrošnji, a prvi korak prema tome je ugradnja termostata:
“U stanovima bih svakako preporučio mjerenje potrošnje unutar zgrade jer kada možete utjecati na potrošnju, onda imate ispitivan za štednju. Nadalje ugradnja termostatskih ventila bi bila preporučljiva jer, ako ne možete regulirati temperaturu, nećete niti smanjiti potrošnju. Uvijek je bolje ugraditi termostatski ventil, nego otvoriti prozor da bi regulirali temperaturu.”
Pudić savjetuje i koji tip klima uređaja odabrati te jesu li električni radijatori dobra opcija:
“Kada govorimo o klima uređajima, svakako odabrati inverter uređaje jer značajno štede električnu energiju, odnosno koriste 1 kWh električne energije da bi dali 3 do 4 kWh toplinske ili rashladne energije. I svakako paziti na temperature na koje grijete ili hladite prostorije. Strujne grijalice i radijatori su jeftinija, ali lošija opcija od toplinskih pumpi.”
Ako ne bude plina, neće biti ni struje
Stručnjaci naglašavaju da proizvodnja struje jako ovisi o plinu.
“Mislim da je ključno da Europa uspije doći do dogovora s Rusijom da krene normalna dobava plina – onda će se proizvoditi i struja. Mislim da je to kritično. Ako ne bude plina, moguće je da će doći do nekih redukcija”, rekao je energetski stručnjak Miro Skalicki.
“To je činjenica”, potvrđuje i Pudić dodajući: “Jer se u elektranama plin koristi za proizvodnju električne energije. Stoga ako bi zaista došlo do toga da nema plina, neće ga biti niti za elektrane, ali ja nisam pesimističan da ga neće biti. S druge strane, zato i postoje preporuke da se električna energija tamo gdje je moguće proizvodi pa čak i iz ugljena, kako bi se oslobodio plin za industriju i kućanstvo.”
Prema izračunima MMF-ovih stručnjaka Hrvatska ne bi trebala pretrpjeti negativne ekonomske posljedice u slučaju fragmentacije tržišta i obustave isporuke ruskog plina, kao ni Belgija, Portugal, Irska, Britanija, Danska i Švedska. Hrvatska pak u slučaju gubitka ruskog plina, prema scenariju koji se bazira na pretpostavci o integriranim tržištima, zabilježila pad aktivnosti u rasponu od 0,7 do 2,2 posto, pokazuje istraživanje MMF-a.
Budući da još uvijek vlada velika neizvjesnost, jedino ostaje nadati se da do nestašice neće doći, ali i da će ono isporučeno građani – moći platiti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.