Suša i klimatske promjene ubijaju poljoprivredu: "Ovo je četvrta godina i mnogi će odustati"

Suša i klimatske promjene prijete opstanku hrvatskih poljoprivrednika

U polju lubenica kraj Zagreba sunce nemilosrdno prži, a ispucalo tlo svjedoči mjesecima bez prave kiše. Poljoprivrednik Dražen Vrljica kaže da je ovo ljeto bilo borba protiv suše, visokih temperatura i žednih životinja.

"Ja mjerim padaline, ove godine u lipnju je palo samo 6 milimetara kiše. Urod je slabiji za 20 posto. Bez vode i navodnjavanja ništa, a štetu rade i vrane koje, kad nema kiše po 15 dana, kljucaju cijevi," rekao je Vrljica.

Klimatske promjene u Hrvatsku donose sve učestalije i dugotrajnije toplinske valove, ali i druge ekstreme – od tuče do olujnog vjetra. Prema procjenama Europske komisije, poljoprivrednici u Europskoj uniji zbog klimatskih ekstrema godišnje izgube oko 30 milijardi eura.

"Svaka godina je sve žešća što se tiče temperatura. Sve su županije pogođene. Mi intenzivno razgovaramo i s ministarstvom i županijama da se što prije pokrenu sustavi navodnjavanja, radi se o tome, ali to će malo potrajati. Kuće koje proizvode sjeme trebale su prije pet, šest, deset godina razmišljati da nam proizvedu sjeme otporno na ekstremne temperature. Oni to rade puževim koracima," poručio je Mato Mihić iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Bez ulaganja - nema budućnosti

Dok klimatski ekstremi stvaraju sve veće štete, poljoprivrednici upozoravaju da bez ozbiljnih ulaganja nema budućnosti.

"Bez investicija ništa. Žao mi je što se hrvatske poljoprivrednike doživljava kao jadnike. Investicijske potpore su ključne, ali do njih mogu doći samo rijetki zbog sustava bodovanja i pravilnika kakvi jesu. Mjere ministarstva koje pomažu tek kad se šteta dogodi su gašenje požara – a treba raditi na prevenciji," istaknuo je Damir Lučić.

Mjera 23

Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da su ove godine otvorili program vrijedan 8,5 milijuna eura za sektore pogođene nepovoljnim klimatskim prilikama, a prošle godine aktivirana je i Mjera 23 – izvanredna potpora poljoprivrednicima za gubitke uzrokovane klimatskim promjenama i poremećajima na tržištu.

"Poljoprivrednici ponovno mogu računati na intervenciju države nakon proglašenja nepogode na njihovim područjima. Interveniramo sukladno raspoloživim mjerama – od ulaganja u javnu infrastrukturu i sustave navodnjavanja, do natječaja za same poljoprivrednike. No, imamo primjere da se, nakon realiziranih projekata, poljoprivrednici slabo priključuju na sustave za navodnjavanje," naveli su iz Ministarstva poljoprivrede.

Pomoć spora i često nedovoljna

I dok Ministarstvo najavljuje nove natječaje i ulaganja u sustave navodnjavanja, na terenu poručuju – pomoć je dobrodošla, ali spora i često nedovoljna.

"Ovo je sad katastrofa. Da je to jedna godina, možeš izdržati, ali ovo je četvrta godina i mnogi će odustati od poljoprivrede," upozorili su iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Zbog klimatskih promjena, za brojne će poljoprivrednike i ove godine računica biti mršava. A ako se ne poduzmu ozbiljnije mjere, proizvođača će biti sve manje.