Ekonomist Vuk Vuković u N1 Novom danu govorio je o stanju ekonomije na globalnoj razini za vrijeme ratnih sukoba, kakvima svjedočimo između Ukrajine i Rusije te Izraela i Hamasa.
Zanimljivo je da su cijene dionica snažno porasle nakon terorističkog napada 7. listopada i odgovora koji je uslijedio te još uvijek traje na prostoru Pojasa Gaze.
“Na početku su one pale. Sjećamo se efekta nakon napada Rusije na Ukrajinu, prvo su pale i onda skočile. Tržište uvijek pretjerano reagira, ljudi iz panike počnu prodavati dionice pa kad shvate da nije toliko dramatično, počnu kupovati. To je nešto normalno, ali naravno da je geopolitičke događaje teško predvidjeti u kratkoročnim tržišnim kretanjima jer imaju dugoročne posljedice pa zato imamo takva odstupanja u počecima”, kazao je Vuković pa nastavio:
“Moramo vidjeti hoće li sukob eskalirati, što će se odraziti na cijene, posebno ako se Sjedinjene Američke Države moraju aktivnije uključiti.”
Predrasude koje se često čuju jest propast globalne ekonomije, ali činjenica je da američka ekonomija više nije globalni lider i u krizi je.
“Kao i svaka, tako i američka ekonomija prolazi kroz neke cikluse, bilo sociopolitičke, bilo ekonomske, a nekad se i poklope. Isto se pričalo tijekom krize 2008. i 2009. Ne mislim da će američka ekonomija propasti i to se neće dogoditi tek tako. Uspoređuju to s rimskim ili britanskim carstvom, no to je potpuno drugačija priča jer američko “carstvo” počiva na drugačijim temeljima. Inkluzivno je i demokratsko. Također, iz svake krize, društvo izađe jače i bolje”, objasnio je ekonomist pa dodao:
“Imamo u ovom trenutku dva sukoba, trgovinski rat s Kinom, inflaciju, rast kamatnih stopa… i sve to će se odraziti u nekom negativnom kontekstu. Ali, imali smo slične stvari 2008., no ništa se nije od crnih prognoza dogodilo. Imali smo sličnu stvar u 60-ima i 70-ima, ubijen je JFK, ubijani su lideri pokreta za ljudska prava, imali ste rat u Izraelu, rat u Vijetnamu, revoluciju u Iranu, rast cijena nafte, rast nezaposlenosti i sve se odrazilo na ekonomiju. Ako se tad, kad je bilo puno gore, nije dogodio raspad “carstva”, neće ni sad.”
Slično je i s Rusijom, barem prema dojmu. Jer, ljudi koji žive u Moskvi kažu da se ništa ne osjeti i da se “živi kao u Parizu”.
“Činjenica jest da su ih sankcije u početku pogodile, ali sustav se prilagodio. Ne bih rekao da Rusi žive nešto spektakularno bolje, ali nije im se dogodio krah. Jer, Rusija se okrenula drugim partnerima, kao Kini, a i nastavila se trgovina u Europi. Govorimo o nekim sankcijama, a neki od vanjskotrgovinskih odnosa i dalje se događaju. To nisu potpune sankcije, one su nametnute Gazi, koja je potpuno izolirana. Jer, teško je izolirati tako veliku ekonomiju kao rusku ili kinesku. Moguće je to učiniti državi kao Sjeverna Koreja, koja si to i sama radi”, kaže Vuković.
Naveo je i da Rusi sad igraju na vrijeme jer što ono više protječe, to je njena pozicija bolja. Kina također čeka i gleda što se događa.
“Neće srljati i mislim da neko uključenje u ratovanje otpada zbog činjenice da je Xi Jinping preuzeo potpunu kontrolu nad državom. Što ne mislim da je dobro jer ratovanja dolaze iz pozicije autokratske moći. Ako Kina krene ruskim putem, vjerojatnost ratovanja raste. Naime, autokratski režimi polako trunu iznutra dok se na kraju ne raspadnu”, kazao je stručnjak pa se osvrnuo na Europsku uniju:
“Njemačka je ušla u tehničku recesiju i to čeka druge zapadne zemlje jer je to normalno, to se događa u krizama. Europa nema isti kontekst kao Amerika, koja će jače pasti i jače rasti. Europa ima uljuškani kapitalizam, koji ne pada previše, ali ni ne raste previše. Europska središnja banka definitivno je utjecala podizanjem kamatnih stopa na pad potražnje pa se to odražava na zarade kompanija itd. No, zašto se recesija nije dogodila? Ljudi imaju puno novca, rade, ne dobivaju otkaze, nestašica je za radnom snagom, čak se uvozi i mislim da polako vidimo znakove usporavanja, koje se ne događa jer ogromni ekonomski stimulans nakon covida još uvijek traje.”
Što s Hrvatskom?
“Vidjet ćemo što će biti za godinu do dvije. U cijelom pretpristupnom procesu za ulazak u eurozonu Hrvatska je dobro figurirala, a što se inflacije tiče, kolika je vani, tako je i kod nas. U pravilu, hrvatska ekonomija je premala da bi nešto mijenjala, ovisi o globalnim trendovima. Kako će biti u Europi, tako i nama. Ali, rasla je jako dobro, no pitanje je kako će se globalni smjerovi odraziti na nas”, ustvrdio je Vuk Vuković pa komentirao činjenicu da se Hrvatska dugo oporavljala od prethodne krize:
“Neće sad biti takav udarac. Tad smo se skuplje zaduživali, 2011. je dug bio za pet do šest posto, a građani i više. Trenutno se zadužuje za jedan, dva do tri posto, što je puno bolje i lakše u rješavanju problema. Samo, ako se Amerika zadužuje za 5,5 posto, a Hrvatska za tri posto, znači da se tamo nešto događa, što će se odraziti i na nas. Ne bih bio previše optimističan, ali dobro je da su javne financije stavljene pod kontrolu. Polako idemo prema tome da postajemo sve bogatije društvo i bogata srednjoeuropska zemlja, što se vidi po uvozu jeftinije radne snage za poslove koje Hrvati više ne žele raditi.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!