Obilne kiše izazvale su prošlog vikenda poplave diljem Srbije. Od Gornjeg Milanovca i Mionice, preko Čačka i Požege, do Užica, bujice su nosile mostove, oštetile cestovnu infrastrukturu i poplavile domaćinstva i usjeve. U pojedinim dijelovima zemlje je za samo 12 sati pala količina kiše koja je približna ukupnim prosječnim padalinama za lipanj koji je, uz svibanj, najkišovitiji mjesec u Srbiji.

Stanje je bilo dramatično i u susjednim državama gdje su prethodnih dana također zabilježene ekstremne padaline.

Ipak, kada se voda povuče i život se uvjetno rečeno vrati u normalu, okolnosti će i dalje biti izvanredne u odnosu na sredinu prošlog stoljeća. Već sada se u našoj zemlji zbog klimatskih promjena bilježi sve više ekstremnih padalina, a situacija će se dodatno pogoršati u drugoj polovici ovog stoljeća, piše profesor Vladimir Đurđević za portal Klima101.

Kakve promjene nam donose klimatske promjene?

A što je konkretno razlog ove primjećene promjene obrasca padalina u Srbiji koji stanovništvu brojnih općina zadaje glavobolje? Naime, srednja ljetnja temperatura u Srbiji porasla je za 2,4 °C u usporedbi s razdobljem 1961-1990. Samim time zrak je topliji, a topliji zrak može u sebi sadržavati više vlage. Rastuće temperature, dakle, rezultiraju većom količinom vodene pare u atmosferi i zbog toga atmosferske padaline posebno u ekstremnim situacijama mogu biti intenzivnije, navodi Đurđević.

Međutim, dodaje, nije samo porast temperature odgovoran za pljuskove. Moramo imati u vidu i atmosferska kretanja zraka koja neki opisuju i kao atmosferske rijeke (atmospheric rivers). Kiše često u Srbiju dolaze s područja Mediterana. Ovaj predio se zagrijava brže od globalnog prosjeka. Zrak na tom prostoru pokupi veliku količinu vlage koja se onda izlije iznad Srbije.

Inače, na Srbiju se godišnje izlije otprilike slična količina padalina kao prije sedamdeset godina, ali s jednom bitnom razlikom: suočavamo se češće s dugim sušnim razdobljima, a onda odjednom uslijede epizode ekstremnih padalina tijekom kojih padnu količine koje su potencijalni rizik za pojavu posljedičnih bujičnih poplava. Najniži rizičan prag, u smislu količina su padaline veće od 20 litara vode po metru kvadratnom tijekom jednog dana, a broj takvih situacija u Srbiji je u porastu, odnosno sve češći su dani s ovim ekstremnim padalinama, piše Klima101.

Uprkos tome što su svibanj i lipanj mjeseci tijekom kojih u Srbiji, prema statistikama Republičkog hidrometeorološkog zavoda, zabilježi najveća količina padavina, prilično zabrinjava njihov intenzitet poput ove trenutne situacije kada je više od 70 litara kiše po metru kvadratnom palo u roku od samo 12 sati. Usporedbe radi, prosječna godišnja količina padalina za cijelu Srbiju iznosi 896 litara po metru kvadratnom.

Infrastruktura u Srbiji nije građena tako da može izdržati toliko veliku količinu vode u vrlo kratkom vremenskom razdoblju pa dolazi do poplava i ogromne prateće štete, pojašnjava Đurđević.

Srbija nije izoliran slučaj

Meteorolozi su diljem svijeta primijetili povećanje ekstremnih padalina poput onih koje su nedavno pogodile istočnu i zapadnu Srbiju. Ovo se pripisuje ljudskom utjecaju, odnosno sagorijevanju fosilnih goriva zbog čega se planeta sve više zagrijava.

Nedavna studija po prvi put je službeno pokazala da su dominantan uzrok promijenjenog obrasca padalina na europskom kontinentu, uključujući i Srbiju, emisije stakleničkih plinova. Prema projekcijama Meteorološke službe Ujedinjenog Kraljevstva, koja je provela istraživanje, u budućnosti će se, pod utjecajem klimatskih promjena, povećati vjerojatnost za ekstremne padaline u našoj zemlji tijekom čitave godine, dok se u mediteranskim dijelovima Europe predviđaju sve sušniji uvjeti.

Globalno zagrijavanje ne znači samo da će temperature biti više, već se zbog ovog fenomena odigravaju i promjene vremenskih prilika koje možda intuitivno ne biste očekivali – jedna od njih jest i ova opažena promjena obrasca padalina. Zbog toga je neophodno smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, ali se i prilagoditi na uvjete koje smo na Zemlji kreirali zbog oslobađanja stakleničkih plinova, poručuje profesor Đurđević.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.