Klimatski fenomen s ogromnim posljedicama prijeti Grenlandu: Što to znači za Trumpov plan?

Istraživači s Lamont-Doherty Earth Observatoryja, koji djeluje u sklopu Columbia Climate School, upozoravaju da će razina mora oko tog autonomnog otoka, unatoč rekordnom topljenju leda uzrokovanom emisijama stakleničkih plinova, zapravo padati.

Studija, objavljena u časopisu Science Communications, predviđa da će u scenariju s niskim emisijama pad razine mora do 2100. godine iznositi oko 0,9 metara, dok bi u scenariju s visokim emisijama mogao dosegnuti čak 2,5 metra.

Znanstvenici upozoravaju da će pad razine mora oko Grenlanda imati lančane posljedice za obalne zajednice, pomorske rute, ribarstvo i infrastrukturu.

Zašto će razina mora oko Grenlanda padati?

Iako se može činiti paradoksalnim da područje pretežno prekriveno ledom bilježi pad razine mora u svijetu koji se zagrijava, upravo je to razlog zbog kojeg je Grenland iznimka. Kako ledeni pokrov gubi masu, tlo ispod njega se podiže, oslobođeno goleme težine.

Suautorica studije Jacqueline Austermann taj učinak uspoređuje s memorijskim madracem koji se ponovno izravna nakon što osoba ustane s njega.

Znanstvenici objašnjavaju da i nedavni i povijesni gubitak leda pridonose ovom „oporavku” Grenlanda. Kako ledeni pokrov gubi masu, razina mora dodatno se snižava i zbog gravitacijskog učinka.

„Kada je ledeni pokrov vrlo velik, on ima ogromnu masu”, kaže glavna autorica studije Lauren Lewright.

„Površina mora privlači se prema ledenom pokrovu zbog njegove gravitacije. Kako ledeni pokrov gubi masu, ta gravitacijska privlačnost slabi, što dovodi do pada razine mora.”

Ova dva procesa zajedno će činiti do 30 posto budućeg pada razine mora oko Grenlanda, a stručno su poznata kao glacijalna izostatska prilagodba.

Što to znači za Trumpov plan?

Ovaj jedinstveni geofizički učinak istovremeno ilustrira strategijsko značenje Grenlanda, ali i razlog zašto se ova ogromna arktička regija našla u središtu intenzivnih geopolitičkih rasprava.

U tom kontekstu ne iznenađuje što američki predsjednik Donald Trump ponovno ističe Grenland kao stratešku prioritetnu točku, govoreći da SAD “mora imati Grenland” kako bi spriječio širenje ruskog i kineskog utjecaja u Arktiku. Trump je čak ranije sugerirao da bi ciljevi oko Grenlanda mogli biti ostvareni “milom ili silom”, iako se Danska i lokalne grenlandske vlasti čvrsto protive ideji prodaje ili preuzimanja, kako je pisao The Conversation. Ipak, preuzimanje "silom" isključio je tijekom govora na Svjetskom gospodarskom forumu u švicarskom Davosu.

Politički stručnjaci bilježe da Trumpove pretenzije prelaze običnu retoriku o nacionalnoj sigurnosti i ulaze u širu viziju američkog utjecaja i kontrole nad ključnim arktičkim resursima i pomorskim pravcima. Prema prijedlozima zakonodavaca u Kongresu, razmatra se čak i zakon koji bi omogućio SAD-u da formalno „kupiti ili na drugi način stekne” Grenland, uključujući prijedlog da se otok preimenuje u “Red, White, and Blueland”.

Ukratko, Grenland je danas više od strateškog vojno-geopolitičkog “komada leda”, kako ga je nazvao Trump. On je i simbol klimatskih paradoksa 21. stoljeća, gdje lokalne prirodne promjene dodatno učvršćuju njegovu poziciju u međunarodnoj strategiji, ali i izazivaju složene diplomatske i okolišne dileme.

Obalne zajednice mogle bi ostati „na suhom”

Porast razine mora već se dugo povezuje s učestalijim obalnim poplavama i ubrzanom erozijom obale. Procjenjuje se da je za svaki centimetar porasta razine mora oko šest milijuna ljudi izloženo riziku od obalnih poplava.

No i suprotan proces ima posljedice. Obalne zajednice na Grenlandu svoju infrastrukturu planiraju prema sadašnjoj razini mora, što znači da bi mogle ostati doslovno „na suhom” ako dođe do znatnijeg pada, piše Euronews.

„Najveći utjecaj osjetit će lokalne zajednice, kao i pomorski promet, ribarstvo i infrastruktura”, kaže Austermann.

Postoji mogućnost da bi pad razine mora mogao pomoći stabilizaciji nekih ledenjaka kada ulaze u ocean, što bi potencijalno moglo usporiti njihovo povlačenje. Ipak, znanstvenici ističu da nije sigurno hoće li predviđeni pad razine mora biti dovoljan da do tog stabilizacijskog učinka dođe.