Vlade se moraju pripremiti na još ekstremnije vremenske fenomene i rekordne temperature do kojih će doći u narednim mjesecima, upozorila je u utorak Svjetska meteorološka organizacija (WMO), proglasivši početak fenomena El Niño.
El Niño je prirodni klimatski model u tropskom dijelu Pacifika koji donosi temperature površine mora toplije od prosjeka, a ima i značajan utjecaj na vremenske prilike na čitav planet, a samim time i milijarde ljudi, prenosi CNN.
“Početak El Niña uvelike će povećati vjerojatnost rušenja temperaturnih rekorda i ekstremnih vrućina u mnogim dijelovima svijeta i u oceanima, rekao je glavni tajnik WMO-a, Petteri Taalas.
Proglas je “znak svjetskim vladama da pokrenu pripreme za ograničavanje posljedica na naše zdravlje, naše ekosustave i naša gospodarstva.”
Kako bi spasile živote, vlade moraju osnovati sustave ranog upozorenja i pripremiti se za daljnje ekstremne vremenske prilike koje nas čekaju ove godine, rekao je Taalas.
Posljednje tri godine među najtoplijima su otkad postoje mjerenja, čak i uz trajanje La Niñe, fenomena koji donosi hladnije temperature oceana od prosjeka.
Dvostruki udar vrlo snažnog El Niña i zatopljenja izazvanog ljudskim aktivnostima rezultirao je time da je 2016. godina najtoplija otkad postoje mjerenja, kažu podaci WMO-a.
No prvi El Niño u sedam godina, uz zatopljenje zbog ljudskih aktivnosti, mogao bi rezultirati rušenjem tog rekorda ili ove ili sljedeće godine. WMO kaže da vjerojatnost da će El Niño nastaviti s umjerenom snagom i u drugoj polovici ove godine iznosi čak 90 posto. Uz povećano zagrijavanje oceana, fenomen El Niña donosi i više kiše u dijelovima južne Amerike, na jugu SAD-a, rogu Afrike i u središnjoj Aziji.
Ipak, El Niño može pogoršati i teške suše, toplinske valove i požare u Australiji, Indoneziji, u dijelovima južne Azije, središnje Amerike i sjevera južne Amerike.
Druge posljedice uključuju opasne tropske ciklone na Pacifiku i masovno izbjeljivanje krhkih koraljnih grebena.
Svijet bi također mogao iskusiti temperature iznad gornje granice od 1,5 stupanj Celzijusa iznad predindustrijskih razina – što je ključna granica iznad koje značajno rastu izgledi za ekstremne poplave, suše, požare i nestašice hrane.
Zemlje svijeta su se Pariškim sporazumom obvezale da će globalno zatopljenje ograničiti na razine daleko ispod dva stupnja Celzijusa iznad predindustrijskih razina, no već su zabilježene temperature od nekih 1,2 stupanj Celzijusa iznad predindustrijskih razina, budući da čovječanstvo još uvijek nastavlja s izgaranjem fosilnih goriva.
Podaci WMO-a kažu kako je 66 posto vjerojatno da će barem jednu godinu godišnje prosječne temperature na površini između 2023. i 2027. privremeno prijeći granicu porasta od 1,5 stupanj.
“To ne znači da ćemo u sljedećih pet godina premašiti razine navedene u Pariškom sporazumu jer se on odnosi na dugoročno zatopljenje u periodu od mnogo godina,” rekao je direktor klimatskih usluga WMO-a, Chris Hewitt. “Ipak, ovo je još jedan signal na uzbunu da još uvijek nismo krenuli u pravom smjeru kako bismo ograničili razine zatopljenja u skladu s ciljevima iz Pariškog sporazuma koji su osmišljeni kako bi značajno umanjili posljedice klimatskih promjena.”
Ove godine već je srušen popriličan broj klimatskih rekorda, uključujući iznimno visoke temperature, neobično tople oceane i rekordno visoke razine onečišćenja atmosfere ugljikom, kao i rekordno niske razine leda na Antarktiku.
Diljem Azije, Europe i sjeverne i južne Amerike, rani i dugotrajni toplinski valovi ove godine su već odnijeli ljudske živote, a doveli su i do smrti životinja i uništenih usjeva, što je povećalo strahove od nestašica hrane i vode, ali i pripremilo teren za dosad neviđene požare.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!