Genetsko podrijetlo današnjih Europljana moglo bi biti složenije nego što se mislilo. Naime, današnji Europljani potomci su barem triju velikih grana predaka, navodi se u studiji koju je u srijedu objavio časopis Nature.

Prije 7.500 godina prvi ratari s Bliskog istoka došli su u doticaj s lovcima i sakupljačima plodova u Europi koji su ondje već živjeli desecima tisuća godina.

Genetska i arheološka istraživanja u zadnjih deset godina pokazala su da su gotovo svi današnji Europljani nastali miješanjem tih dviju skupina.

No tim međunarodnih stručnjaka predvođen Davidom Reichom s Harvardova sveučilišta u Sjedinjenim Državama i Johannesom Krauseom sa sveučilišta u Tuebingenu, u Njemačkoj utvrdili su “nedvojbeno” i treću granu, sjevernih Euroazijaca koji su došli s područja koje obuhvaća velik dio današnje Rusije, sve do sjeverne Azije.

“Postoje barem tri velike skupine, veoma različite, koje su bitne sastavnice predaka gotovo svakog pojedinca koji danas ima europsko podrijetlo”, rekao je Reich. “To su lovci-sakupljači plodova iz zapadne Europe, prvi ratari koji su s Bliskog istoka donijeli poljodjelstvo u Europu i nedavno identificirana skupina drevnih Sjevernih Euroazijaca koji su stigli u Europu nedugo nakon uvođenja ratarstva”, dodao je.

Da bi došli do tog otkrića znanstvenici su sekvencirali DNK više od 2.300 osoba diljem svijeta i devet kostura drevnih ljudi, osam lovaca-sakupljača plodova koji su živjeli prije 8000 godina, prije dolaska ratarstva u Europu i jednog ratara koji je živio prije 7.000 godina. Usto su imali pristup genetskim podacima drugih drevnih ljudi iz istog razdoblja.

Razmjeran utjecaj svake od tih triju skupina predaka različit je u pojedinim narodima. Najveći udio lovaca-sakupljača plodova je među Europljanima na sjeveru, napose među Litavcima, gotovo 50 posto. Među Europljanima koji žive na jugu prevladava genetski utjecaj ratara.

No DNK drevnih sjevernih Euroazijaca nije pronađen ni među autohtonim lovcima-sakupljačima plodova ni među prvim ratarima koji su došli kasnije.

“To znači da su se velike seobe u Europi dogodile kasnije nego što se mislilo”, istaknuo je Reich.

Dodaje i da su druge skupine predaka pridonijele genetskom profilu današnjih Europljana.

“Tek počinjemo otkrivati složenu genetsku povezanost naših predaka”, komentirao je Johannes Krause. “Samo će nam dodatne genetske informacije pomoći da rasvijetlimo našu pretpovijest”, dodao je.