Dok spavate mozak se rješava toksičnih kemikalija

[caption id="attachment_932807" align="alignnone" width="750"]

Na manjak sna u vremenu u kojem živimo nesumnjivo utječe pretjerano korištenje tehnologije i gadgeta, slažu se sudionici rasprave te dodaju da i zbog niza radnih obveza ne stižemo obaviti sve što bismo željeli pa to ostavljamo za vikend. Posljedica - kasnije lijeganje, manje sna. Upozoravaju da manjak sna tijekom tjedna ne možemo tako jednostavno nadoknaditi vikendom. Za to će nam biti potrebni tjedni.

San je jednako važan kao kvalitetan obrok i fizička aktivnost, složili su se sudionici rasprave. Zbog premalo sna možemo biti osjetljiviji na infekcije od onih koji su se dovoljno odmorili.

Dok spavate mozak se rješava toksičnih kemikalija

Nedostatak sna utječe na kvalitetno donošenje odluka, usporava reakcije, utječe na pamćenje i komunikaciju s drugima. Sve navedeno je u slučaju neispavanosti smanjeno za 20 do 50 posto, jer, kad smo umorni teško razlučujemo što je važno, a što nije i skloniji smo donošenju rizičnih odluka.

Ako noću spavate manje od sedam sati povećani su vam izgledi za razvoj dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, pretilosti, Alzheimerove bolesti, a David Gozal sa sveučilišta u Chicagu neispavanost je doveo u vezu s povećanom mogućnošću za obolijevanje od karcinoma.

Istraživanje je pokazalo da manjak sna u organizmu potiče potrebu za masnom hranom i da osobe koje noću manje spavaju prosječno dnevno u organizam unesu oko 500 kalorija više od "ispavanih" sudionika istraživanja.

Gotovo sve mentalne bolesti povezane su manjkom sna. To je, tvrde stručnjaci, gotovo univerzalno kod svake mentalne bolesti, od bipolarnog poremećaja do anksioznih poremećaja.

Dok spavate mozak se rješava toksičnih kemikalija, a jedan od proteina koji se akumuliraju u njemu u budnom stanju povezuje se s razvojem Alzheimera, rekao je dr. Jeffrey Iliff s oregonskog Health and Science University.

http://www.youtube.com/embed/T8iD-E3ZUW8

Najčešći uzrok automobilskih nesreća je - umor

Sudionici rasprave nisu zanemarili ni neispavanost osoba koje rade u noćnim smjenama. U njihovu slučaju brojni su faktori izvan kontrole. Neispavanost povećava opasnost od infekcija te utječe na povišene razine šećera u krvi i povećanje krvnoga tlaka. Posljedice nespavanja kod osoba koje rade noćne smjene manifestiraju se već u dobi od 35 godina kada se kod mnogih primjećuje razvoj ateroskleroze.

Najčešći uzrok automobilskih nesreća je - umor uslijed neispavanosti. "Mikrosan" u trajanju od pet do deset sekundi događa se protiv naše volje i za vrijeme vožnje može imati fatalne posljedice, upozorili su znanstvenici.