Uz teške optužbe, počeo sudski obračun Muska i Sama Altmana

Suđenje će započeti na saveznom sudu u Oaklandu u Kaliforniji nakon što je u ponedjeljak izabrano devetero porotnika.

Musk tvrdi da su Altman i Greg Bockman, čelnici OpenAI-a, izdali njega i javnost napustivši misiju organizacije da bude benevolentan nadzornik umjetne inteligencije za dobrobit čovječanstva i pretvorivši je u "stroj za stvaranje bogatstva" sebi i ulagačima.

Musk, najbogatiji čovjek na svijetu, traži 150 milijardi dolara odštete od OpenAI-a i Microsofta, jednog od njegovih najvećih ulagača, pri čemu bi sredstva otišla humanitarnom krilu OpenAI-a.

Također, želi da OpenAI ponovo postane neprofitna organizacija, a da se Altmana i Brockmana ukloni s njihovih položaja.

Musk i Altman su došli u sudnicu rano u utorak radi uvodnih izjava.

Musk, osnivač kompanija Tesla i SpaceX, rekao je da je osigurao oko 38 milijuna dolara početnog kapitala za OpenAI radi njegove izvorne misije, a da je OpenAI u ožujku 2019. stvorio kompaniju usmjerenu na profit, nešto više od godinu dana otkako je napustio njegov izvršni odbor.

OpenAI: Musk je sve znao, smeta mu što nije uspio postati direktor

OpenAI pak tvrdi da je Musk znao za to i podržao tu transformaciju te da je podigao tužbu tek nakon što nije uspio postati direktor. Također, prema OpenAI-u, Musk je 2023., nedugo nakon što je OpenAI predstavio ChatGPT započeo vlastitu tvrtku xAI za umjetnu inteligenciju kako bi ugrozio razvoj OpenAI-a.

Musk, Altman i šef Microsofta Satya Nadella su neki od svjedoka za koje se očekuje da će dati iskaz, pri čemu će Musk to učiniti već ovog tjedna.

Musk i Altman su zajednički osnovali OpenAI 2015. s ciljem razvoja umjetne inteligencije koja bi pomogla čovječanstvu i suprotstavljanja suparnicima poput Googlea.

Suđenje bi moglo pružiti uvid u ličnosti koje su oblikovale OpenAI dok je evoluirao iz neprofitnog istraživačkog laboratorija u Brockmanovom stanu u tvrtku vrijednu preko 850 milijardi dolara, javlja Reuters.

Također, ono otežava planove OpenAI-a za inicijalnu javnu ponudu dionica tako što dovodi u pitanje njegovo vodstvo, a moglo bi i povećati strahove Amerikanaca od umjetne inteligencije.