Novotny o projektu Pantheon: Na prvi pogled impresivno, ali kao što Hermann Hesse kaže...

"Na prvi pogled, takva ulaganja u visoke tehnologije mogu impresionirati, to je uvijek tako. Ali kao što Hermann Hesse kaže, kada krenemo skidati sloj po sloj tog luka, onda vidimo da nove tehnologije ne idu u prilog stvaranju novih radnih mjesta, upravo suprotno", kaže Damir Novotny, komentirajući najavu velike investicije i potencijalnog podatkovnog centra u Hrvatskoj.

"Tu doista nema prevelikog broja radnih mjesta"

"Umjetna inteligencija stvara uvjete da se smanji broj radnih mjesta kao što su usluge u bankarstvu, osiguranju. To danas sve više rade nove tehnologije. Ovaj centar bi trebao biti veliki server, dakle hardverski dio koji bi opsluživao nove tehnologije u području AI-a. Tu doista nema prevelikog broja radnih mjesta", dodao je.

Kaže da investitori koriste krivi pristup u svom pokušaju da dođu do javnosti, političara ili financijera.

"Ako investitori pokušavaju dobiti naklonost javnosti, političara, financijera ili europskih fondova na temu radnih mjesta, to je pogrešna taktika odnosa s javnošću. Ovdje se radi o isključivo hardverskoj, nikako ne softverskoj komponenti. Iako, može se, stvaranjem nekog ekosustava nadovezati na taj veliki potencijal nekakve firme koje se bave aplikativnim rješenjima iz područja novih tehnologija, prije svega s područja umjetne inteligencije", kaže Novotny.

"Hrvatska nije dobro mjesto za to"

Smatra da Hrvatska nije dobra lokacija za takav tip investicija.

"Međutim, Hrvatska nije dobro mjesto za to. Hrvatskoj ne nedostaju radna mjesta za ljude s izrazito visokim znanjima i vještinama jer mi i ovako i onako takve ljude nemamo. Trebaju nam radna mjesta za ljude s prosječnim znanjima i vještinama koji će nestati primjenom umjetne inteligencije. Recimo, bankarski činovnici će nestati, većina njih."

"Trebaju nam radna mjesta za takve ljude, prije svega u onim sektorima u kojima imamo manjke, a to su prerađivačka industrija i prehrambeno-prerađivačka industrija. Ove visoke tehnologije ostavimo nekim drugima da to razvijaju."

"Uopće nisam impresioniran"

Novotny je dodao kako nije impresioniran tim projektom, a posebno je skeptičan oko samih iznosa koji se spominju.

"Uopće nisam impresioniram. Pogotovo me zbunjuje cifra od 50 milijardi, ja u tu brojku jednostavno ne vjerujem, nemoguće da je to tako visoka investicija. A čak i da je visok volumen investiranja, to bi bilo gotovo kao godišnji bruto domaći proizvod Hrvatske, to jednostavno nije moguće", kaže.

Dodatno, Novotny se pita: tko će od svega toga profitirati?

"Moramo se i zapitati: ako bi bila tako velika investicija, kome bi ona služila? Bi li služila lokalnoj zajednici? Sigurno ne. Tu se postavlja i pitanje izvora energije koje Hrvatska nema dovoljno, mi moramo uvoziti električnu energiju. Morate hladiti te velike servere, to je ogromno, mi nemamo dovoljno energije. Rekao bih da to nije najbolja ideja baš u ovom trenutku za Hrvatsku."

Nedostatak opreme za nove tehnologije

Postoje i dodatni problemi, poput proizvodnih kapaciteta za nove tehnologije, a to je nešto što, kako kaže, Hrvatska trenutačno nema.

"Da ne govorimo o tome da se oprema za te nove tehnologije uopće ne može proizvoditi u Hrvatskoj. Imamo informacije da se radi o domaćim investitorima koji pokušavaju mobilizirati domaći i međunarodni kapital. Sve je u redu ako oni imaju ekonomski interes."

Dodaje kako takve priče više pripadaju filmovima, a da Hrvatskoj kronično nedostaje hrane.

"Nešto slično smo vidjeli u Sisačko-moslavačkoj županiji oko farmi pilića, tako je i ovo. Ne smijemo se impresionirati velikim serverima, velikim računalnim sustavima, to je više science fiction, za filmove. Mi se trebamo impresionirati malim pogonima koji proizvode nešto što mi i naši turisti kupuju. Takvih pogona mi nemamo. Mi nemamo dovoljno hrane."

"Rezultati poljoprivrednih politika nisu dobri"

Novotny se osvrnuo i na hrvatsku poljoprivrednu politiku. Tvrdi: novca ima, ali ne i rezultata.

"Rezultati nisu dobri. To znači da mi zapravo pokušavamo obojiti staru zgradu u kojoj je puno vlage. Poljoprivrednom sektoru nikada nije nedostajalo novca, i u socijalizmu i danas postojale su subvencije za poljoprivrednu proizvodnju, a ona je stagnirala. Dakle, strukturni je problem u pitanju."

"S jedne strane, nemamo dovoljno poljoprivrednih površina. Ali tu vidimo i suprotstavljene ideološke pozicije. S jedne strane ideološka policija da nam je temelj poljoprivredne proizvodnje obiteljsko gospodarstvo, u našim prilikama to su mali farmeri, zapravo socijalni slučajevi."

"S druge strane postoji praksa Europske unije da se posjedi okrupnjavaju, organiziraju. Da se stvaraju zadruge, poput Italije i Austrije, gdje se mali poljoprivrednici organiziraju u kooperative kako bi mogli na tržištu nešto značiti. U Španjolskoj, Njemačkoj također", kaže.