Trezorci, banka ili "piramida"? Pitali smo Tonija Miluna u što uložiti 1.000 eura

Postanite financijski pismeni i bez financijskog predznanja

U zadnjih 10-ak godina Toni Milun brojne je osnovnoškolce, srednjoškolce pa i studente spašavao u noćima u kojima su se mučili s matematičkim peripetijama.

Danas su mnogi od "spašenih" bivših učenika i studenata - odrasli. U novoj fazi života mladi se često bore sa shvaćanjem kompleksnih financijskih pojmova vezanih uz dizanje kredita, štednju, mirovinsko osiguranje...

Ne treba ni čuditi dakle, zašto je knjiga "Budi financijski fit" postala - toliki hit.

"Pisali smo je jednostavno, tako da je zaista može pročitati svatko, bez obzira na financijsko predznanje. Hrpa mojih prijatelja ima u toj knjizi! Tako da su zaista istinite, stvarne priče, s kojima se svaki čitatelj može poistovjetiti", otkriva popularni Toni Milun.

"Mi ustvari u Hrvatskoj nemamo tako pitko pisanu knjigu. Mi smo naše primjere, naše zakone tu stavili. Rasprodala se odmah", otkriva i dodaje da sad kreće drugo izdanje.

Što se događa s naših 1000 eura ako uložimo u nešto od ovog?

Pred Tonija je u programu N1, u emisiji Novi dan, stavljen je zadatak.

Ako imamo tisuću eura, što bi se moglo dogoditi ako se odlučimo uložiti ih u:

a) piramidalne kompanije

b) bankovnu štednju

c.)trezorske zapise?

"U roku od godine - prvo da kažem, u slučaju a) - ništa! A što oni obećavaju? Da se svakih dva mjeseca taj iznos udvostručuje, kao što oni tvrde, došli bi do 64 tisuće eura. Do toga neće doći jer će prije toga - sve to propasti", upozorava.

U slučaju bankovne štednje- najviše kamate nude velike banke, 1,1 posto. One obračunavaju i porez koji se mora platiti državi. Tako da recimo doći ćete do otprilike 1010 eura u godinu dana.

"Što se tiče trezorskih zapisa, oni su ipak najisplativiji. U slučaju ulaganja u trezorske zapise, za godinu dana ćete od 1000 eura doći do - 1026!, tako da je to "najisplativija opcija", rekao je Toni Milun.

Najčešće muke s financijama

"Svi bi htjeli brzu zaradu bez rizika. Ja primjećujem da dosta ljudi ne zna upravljati financijama. Kako ljudi u Sloveniji rade? Ovako bi to optimalno izgledalo:

Kupio sam automobil sad, i već planiram - za šest, 10 godina - ide sljedeći. Mogu li ja ostavljati "sa strane" 30, 50 eura, tako da se to u međuvremenu oplodi? Tako ću ja, kad dođe vrijeme za novi automobil - imati uštedu ili ako već moram uzeti kredit, da to bude mali iznos", savjetuje Milun.

Upozorava i da većina građana u Hrvatskoj nema krizni fond.

"Krizni fond je tri do šest plaća za "ne daj Bože", kako se kaže. To je primjerice - kvar automobila, ostanak bez posla...", rekao je pa ispričao anegdotu prijatelja koju možete pogledati u videu.

Temeljne stvari za znati prilikom dizanja kredita

Što se tiče ulaska u kredit, postoji li financijski savjet koji ima za mlade?

"Idealno bi bilo imati keš", našalio se Milun pa naglasio:

"Za 99 posto ljudi nije tako i za nas je kredit nužan. Sada je teže nego prije dvije godine. HNB je uveo ograničenje da prilikom dizanja kredita morate imati minimalno 10 posto učešća - znači za stan od 200 tisuća eura to je 20 tisuća eura. To ima i dobre i loše strane"; rekao je pa pojasnio:

"Velik dio ljudi kredit ne uspijeva otplatiti. S ovim će se smanjiti taj broj i to mjera s kojom će osoba dokazati da zna uštediti", rekao je. Naglašava da su cijene nekretnina "ludo otišle" na gore. "To je strašno", komentira matematičar.

"Kredit za stan se uzima na 20, 25, 30 godina. Moramo uzeti u obzir - hoćemo li imati dijete. Dijete košta, a nije se dobro opteretiti do kraja...", upozorava i dodaje da se dobro raspitati u banci može li se neka uplata izvršiti prijevremeno. Također, raspitajte se može li se produžiti rok otplate, savjetuje matematičar.

Cijeli razgovor pogledajte u videu.